LITVA, LATVIJA I ESTONIJA: Papa stiže u posjet trima baltičkim državama

Papa Franjo počinje u subotu posjet katoličkoj Litvi kako bi pružio ohrabrenje mladima koji žele napustiti zemlju i odao počast Židovima istrijebljenima iz geta u Vilniusu.

Njegovo četverodnevno putovanje u baltičke zemlje, na sjeveroistočnoj periferiji EU-a, odvest će ga u ponedjeljak u većinski protestantsku Latviju te u utorak u Estoniju, u kojoj većina građana nisu vjernici.

Papa voli pružiti ruku najmanjim katoličkim zajednicama na planetu, izražavajući istodobno bliskost s ostalim kršćanskim religijama.

Njegovo 25. putovanje u inozemstvo unaprijed se smatra neproblematičnim, nakon akrobatskog vikenda krajem kolovoza u Irskoj, obilježenog prosvjedima zbog seksualnog zlostavljanja klera.

Papu Franju optužio je talijanski crkveni vjerodostojnik da je dugo svjesno zanemarivao djelovanje utjecajnog američkog kardinala Theodorea McCarricka, na kraju smijenjenog u srpnju zbog starog seksualnog zlostavljanja nad jednim adolescentom.

Iako pritisnut brojnim glasovima Crkve da se izjasni, šef 1,3 milijardi katolika nije se izjasnio prije putovanja u baltičke zemlje.

No, uoči odlaska za Vilnius, papa Franjo morao je opet objaviti dvije nove ostavke čileanskih biskupa.

U utorak će njemačka crkva objaviti službeno izvješće, čiji su dijelovi već procurili u tisak, o tome kako je najmanje 3677 djece bilo žrtvom seksualnog zlostavljanja za koje je odgovorno 1670 pripadnika klera između 1946. i 2014. godine.

Papa će se posebno u subotu susresti s mladima Litavcima rođenima nakon nezavisnosti, na trgu ispred katedrale u Vilniusu.

Litva i ostale baltičke zemlje doživjele su brz gospodarski razvoj ali i pojavu društvenih nejednakosti te masovnu migraciju mladih prema Zapadu koja predstavlja ozbiljan problem.

Važan trenutak očekuje se u nedjelju kad će se Papa ići pomoliti ispred spomenika žrtvama geta u Vilniusu.

Do 1940. Litva je bila domovina više od 200.000 Židova a Vilnius, zbog njegova duhovnog utjecaja, prozvan je Jeruzalemom Sjevera. Gotovo su svi smrtno stradali tijekom nacističke okupacije između 1941. i 1944.