Ilustracija: Pixabay

KAKO SE HRANITI ZDRAVO S MALO NOVCA? Ključ je u jednoj jednostavnoj i djelotvornoj strategiji

Autor: Sonja Kirchhoffer / 7dnevno

Posljednjih godina zabilježen je trend porasta siromaštva u cijelom svijetu, a praćen je sve većim jazom između onih koji imaju i onih koji nemaju. U Hrvatskoj barem jedna trećina stanovništva jedva spaja kraj s krajem, a svaki neplanirani trošak znači hod po egzistencijalnom rubu. I dok se neki troškovi mogu barem povremeno izbjeći – poput godišnjeg odmora, pa i nove odjeće ili obuće – hrana nije na toj listi. Uz to, pravi je izazov, u okolnostima stalne novčane oskudice, hraniti se zdravo ili barem što je zdravije moguće.

U posljednjih nekoliko mjeseci svjedoci smo da cijene hrane rastu doslovno iz dana u dan. Prije ove nove situacije imali smo egzistencijalnih teškoća, čast izuzecima, a sada smo u još većem problemu. Pokušat ćemo vam dati nekoliko savjeta kako kupovati jeftinije, a opet što kvalitetnije.

Sastavljanje popisa

Potrebno je sastaviti detaljan popis za kupnju. Sastavljanje popisa je važno jer onemogućuje, ili budimo iskreni barem ograničava, impulzivnu kupnju, a ujedno nas tjera da u glavi posložimo što ćemo jesti u određenom periodu, koji može biti dulji ili kraći, ovisno o tome koliko često obavljamo kupnje u mjesecu. Ovakvi popisi omogućuju ne samo kontrolu troškova nego dijelom i njihovu redukciju. Stručnjaci savjetuju da namirnice na svoju listu stavljamo prema prioritetima, pa na vrh popisa upisujemo hranu koja je nužna, dok na dno popisa dolaze stvari poput grickalica i slatkiša. Ako za hranu s dna ljestvice ne ostane novca, najbolja i najzdravija opcija je zanemarivanje tog dijela liste. Istraživanje prehrane, kupnje i zdravlja provelo je Društvo za prehrambenu edukaciju u Sjedinjenim Državama još 2011., a pokazalo je da je sastavljanje popisa za kupnju usko povezano s kvalitetnijom prehranom i nižom tjelesnom težinom.

Možda ćete biti iznenađeni, no da biste se hranili zdravo, ne morate kupovati svježe namirnice, slobodno krenite od zamrznute hrane. Postupak zamrzavanja ne uništava sve hranjive sastojke, a količina hranjivih tvari može se smanjiti i kod svježih proizvoda kao što se kod onih zamrznutih može dulje zadržati. Istraživanje iz 2015. koje je proveo Odjel za prehrambenu znanost i tehnologiju i analitički laboratorij u Kaliforniji pokazalo je da je količina hranjivih tvari u smrznutim namirnicama, poput mrkve, brokule, špinata, graška, jagoda, borovnica i nekih drugih namirnica, usporediva s onom u svježoj hrani, a u nekim slučajevima čak i viša. Međutim, činjenica je da u smrznutoj hrani dolazi do drastičnog smanjenja antioksidansa beta-karotena, koji se može povremeno uvesti kao dodatak prehrani, ali s njim ne treba pretjerivati.

Osim što je zamrznuta hrana jeftinija, a uglavnom i podjednako zdrava kao i svježa, ona neće propasti jer je zamrznuta pa neće biti bačena poput svježe, zbog čega se takva kupnja može smatrati višestruko korisnom.

Udar na budžet

Svakako pratite akcije u promotivnim katalozima. Većina trgovačkih lanaca “šakom i kapom” dijeli kataloge svojih proizvoda u kojima se nalaze označeni proizvodi koji su ili će biti na akciji, pa prije odlaska u kupnju nije zgorega prema katalozima vidjeti što se gdje nudi i po kojoj cijeni i prilagoditi se takvoj akcijskoj prodaji te dio proizvoda kupovati na točno određenim mjestima kako bi se smanjio udar na budžet.

Možete koristiti i programe lojalnosti koji se i u nas sve više prakticiraju u maloprodaji. Njihov je cilj potaknuti kupnju i, naravno, doći do većeg profita pred konkurencijom, ali i prikupiti podatke o kupcima i njihovim navikama vezanima uz potrošnju. Ako se ne udaljavate previše od svoga popisa, ovi će vam se popusti isplatiti – osobito kad idete u veće nabavke.




Birajte integralne proizvode, odnosno one bogate cjelovitim žitaricama koje se ne prerađuju pa ne gube svoje nutritivne vrijednosti. Birajte integralnu rižu, tjesteninu, kus-kus i druge slične proizvode. Pokušajte tu hranu kupovati u “rinfuzi” kako biste prošli znatno povoljnije. Žitarice čuvajte na suhom, hladnom i tamnom mjestu i dobro ih zatvorite jer ćete ih tako moći koristiti mjesecima. To će vam opet uštedjeti vrijeme i novac, osobito ako kupujete te proizvode u nepakiranom obliku.

Ako jedete meso, kupujte obiteljska pakiranja, a ono što ne potrošite odmah zaledite. Vodite računa da je najzdravije meso ono koje sadrži mali postotak masnoće poput piletine, puretine, zečetine. Tu dolazimo do problemčića jer je najbolje kupovati organski uzgojeno meso koje je znatno skuplje i nije dostupno onima koji imaju niska primanja, dakle većini. Meso masovno uzgojenih životinja, koje je najdostupnije u trgovačkim centrima, prepuno je hormona i antibiotika te se danas sve više povezuje s brojnim neurološkim bolestima. Tako da, odlučite li se za meso, vodite računa o vrsti mesa koje kupujete i veličini pakiranja kako bi vam obroci bili jeftiniji, no kupnja takvog mesa nije jamac zdrave prehrane.

Zamrznuta riba

S druge strane, nekvalitetno standardno meso može se zamijeniti konzerviranom ili zaleđenom ribom, poput lososa ili srdela, ali kada su u pitanju morski plodovi ili tuna, njih je najbolje nabavljati u svježem ili zaleđenom izdanju. S obzirom na cijene, tu je preporuka da za svježim morskim plodovima i tunjevinom posegnete samo u posebnim prigodama, kako ne biste nagrizli već ionako nagrizen budžet.




Proteini su važni za zdravlje koštano-mišićnog sustava. U starijoj životnoj dobi njihova povećana konzumacija omogućuje bolju pokretljivost, a onda i višu kvalitetu života. Ako želite u prehranu unijeti više proteina, a da to ne bude samo meso, donosimo vam popis nekoliko odličnih i jeftinih izvora proteina. Na njemu su leća, grah, slanutak, ali i jaja. Novija istraživanja kazuju da tjedno, bez bojazni da će doći do povećanja razine masnoća u krvi, možemo pojesti tri jaja. Uz to, jaja sadrže puno dragocjenih nutrijenata, poput cinka, željeza i vitamina B12.

Želite li se hraniti svježim povrćem i voćem, najbolje ga je kupovati sezonski jer su sezonske namirnice ne samo jeftinije nego  i boljeg okusa. Osim toga, zašto bismo kupovali voće i povrće koje stiže iz dalekih krajeva kad nam je nadohvat ruke lokalna hrana koja je bogata svim potrebnim nutrijentima, pri čemu ne prolazi mukotrpan put do naših stolova. Dobar primjer toga je avokado, koji je postao vrlo pomodan. No što nedostaje, primjerice, našim maslinama? Nutricionisti smatraju da nam najbolje odgovara hrana iz podneblja iz kojeg smo potekli. Iako nam trgovački centri plasiraju apsolutno svu hranu tijekom cijele godine, najbolje je i najzdravije kupovati sezonski, odnosno onu hranu koja dozrijeva u određeno doba godine i u tom razdoblju je konzumirati jer ćemo na taj način jesti ukusniju, zdraviju i jeftiniju hranu.

Za ljeto od voća s našeg područja preporučujemo jabuke, marelice, borovnice, dinje, šljive i lubenice, a od povrća ciklu, krastavce, patlidžan, rajčice i tikvice. Naravno, to je samo dio toga što možete jesti ljeti da budete u skladu s ovim sezonskim principom.

Začinsko bilje

Kada je riječ o uzgoju hrane, tu se javlja puno komplikacija, od one da najčešće nemamo dovoljno prostora za takvo što do one još prisutnije, da nemamo dovoljno vremena ni snage za bavljenje dodatnim hobijem uz užurban tempo života. No ako spadate u one rijetke koji nalaze nešto vremena, kao i želje i volje za to, na balkonu možete uzgajati svašta, no vjerujemo da će se većina ipak odlučiti za uzgoj začinskog bilja jer je ono manje zahtjevno. Začinsko bilje, prema mišljenju nutricionista, može smanjiti upotrebu soli i pozitivno utjecati na naše zdravlje. Vjerojatno ste pokušali kupovati začinsko bilje u teglicama u supermarketima, no takve biljke ne žive dugo, zato je nabolje uzgojiti vlastite, a za taj relaksirajući hobi nije potrebno puno toga, tek teglica, zemlja i sjemenke. Kad su posrijedi lončanice, odlučite se za veće posude jer biljke vole više prostora pa će im to odgovarati i produljiti životni vijek. Nakon što sjemenke posadite, potrebno vam je još samo malo strpljenja da biljčice narastu. Pri odabiru bilja provjerite koje se od njih mogu uzgajati u zatvorenim prostorima. Mi za uzgoj u zatvorenom predlažemo vlasac, metvicu i peršin, a moguće je tako uzgojiti i ružmarin te majčinu dušicu. Te biljčice trebaju dovoljno svjetla pa ih postavite što je moguće bliže njegovu izvoru. Ako im ne možete pružiti odgovarajuću rasvjetu, osigurajte im 6 do 8 sati umjetne rasvjete. Proučite što koje biljke vole i toga se držite. Utješno je što većina tih začinskih biljaka nije previše zahtjevna, a uzvratit će vam stostruko.

Vodite računa da ne posežete za zvučnim robnim markama jer tu plaćate brend, što će vam ‘izbiti’ silan novac iz novčanika. Brendirani proizvodi uglavnom su smješteni u razni vaših očiju, dok se iznad i ispod tog vidnog polja nalaze jeftiniji proizvodi koji obično nisu ništa lošiji od onih koji stoje više. Ovaj je psihološki trik dio marketinških strategija usmjeravanja kupaca na skuplje proizvode i veću zaradu, koja se bazira na jednostavnoj spoznaji da ljudi najviše kupuju ono što im je u razini očiju.

Sve počinje s popisom za kupnju, a završava na našem stolu. Krenite korak po korak i, nakon onog zadnjeg, usporedite troškove koje ste imali prije s novim troškovima. Vjerujemo da ćete se ugodno iznenaditi.

Autor:Sonja Kirchhoffer / 7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.