Foto: Tom Dubravec/ CROPIX

OČITALA IM LEKCIJU: Milanoviću i Erdoganu stigla zabrinjavajuća poruka iz Njemačke, prozvali ih apsurdnima

Autor: Ivor Kruljac

Iako čelnik NATO-a Jens Stoltenberg govori kako su Švedska i Finska dobrodošli u NATO, ostaje mogućnost da neće sve zemlje članice dati svoj konsenzus sjevernoeuropskim zemljama koje su do sada bile čuvene po svojoj neutralnosti.

Dok je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović ranije navodio kako Hrvatska ne bi trebala ratificirati proširenje NATO-a dok se ne promijeni izborni zakon u BiH koji je trenutno problematičan za tamošnje Hrvate, dodatno ulje na vatru dolijeva i moguća blokada Turske, kojoj smeta potpora nordijskih zemalja Kurdima, ali i pozivaju opreznost na odnose s Rusijom.

O svim ovim pitanjima je za Deutche Welle (DW) govorila i predsjednica Odbora za obranu njemačkog parlamenta, Marie-Agnes Strack-Zimmermann. U Bundenstagu je od 2017. godine, a kao članica predsjedništva Liberalne stranke (FDP), članica je vladajuće “semafor koalicije” zajedno s SPD-om i Zelenima.

Sretni smo s odlukama Finske i Švedske

“Finska i Švedska tek će podnijeti zahtjev. I mi ne bi već sad trebali nekome prijetiti. NATO je savez koji se upravo dokazuje na nevjerojatan način. Sjetimo se samo predsjednika Macrona koji je rekao da je NATO u stanju moždane smrti. NATO to nije. NATO članice stoje jedna uz drugu. I trebali bi u njega ući novi partneri. I svaki drugi partner se o tome može izjasniti. I baš zato je važno da mi prednjačimo, da mi u Njemačkoj vrlo brzo ratificiramo. I onda će biti pojedinačnih razgovora. Ali sad već u ovoj fazi nekome prijetiti? To smatram pogrešnim”, komentirala je Strack-Zimmerman za DW Erdogana i Milanovića.

Dodala je i kako je Njemačka iznimno sretna odlukama Švedske i Finske, te su 100% uz Ukrajinu. Dalje je nastavila o Milanoviću i Erdoganu, ocijenivši kako je riječ o političarima koji žele iskoristiti nove prijave u NATO i ukrajinski rat kako bi izborili stvari za koje misle da do sada nisu realizirane.

“Takvo povezivanje je zapravo apsurdno. To znači da ćemo morati sjesti za stol. Ne želim unositi žestinu u tu diskusiju, naš cilj je da sve zemlje pristanu, da Švedska i Finska postanu naši partneri. A onda se mora i detaljno pogledati gdje stvari zapinju”, objasnila je Strack-Zimmerman DW-u situaciju s dvojicom predsjednika.




DW se dodatno fokusirao na Milanovićev zahtjev, ustvrdivši i kako se Njemačka vlada slaže s potrebom reforme izbornog zakona u BiH.

Strack-Zimmerman je tu navela kako se uslijed kriza, kao što je, rat u Ukrajini oslobađaju brojne centrifugalne sile.

“Vi ste naveli nekoliko primjera u kojima određeni akteri pokušavaju jahati na tom valu. Ali i unutar nekih država itekako postoje konflikti koji su do sada mirovali. Tu svatko želi progurati svoj interes, kod nas se kaže svatko pokušava kuhati svoju juhicu. I baš zato je važno pratiti što se događa, nitko ne želi pljunuti u juhu, ali želi znati kakvog je ona okusa, i naš je zadatak osigurati da ta juhica bude ukusna i za nekoliko godina”, rekla je Strack-Zimmermann, novinaru DW-a signalizirajući da, iako Njemačka podupire promjenu izbornog zakona u BiH ne želi to povezivati sa NATO članstvom skandinavskih zemalja.




Moraju se ispuniti uvjeti

Novinar DW-a upozorio je na nezadovoljstvo građana Zapadnog Balkana. Osim što sami strahuju od Rusije, DW navodi i kako im se čini da su Finska i Švedska bitniji zapadu od njih. Strack-Zimmermann navela je kako je svaka zemlja, koja želi u NATO važna, ali  postoje određeni uvjeti koji se najprije moraju ispuniti.

“Na primjer, da se određeni postotak bruto domaćeg proizvoda ulaže u vlastitu vojsku. To je kao i u stvarnom životu, uvijek kad se negdje želi postati članom, mora se ispuniti i određene uvjete. Švedska i Finska ih ispunjavaju, već sad postoji vrlo tijesna vojna suradnja sa Švedskom i Finskom. Razumijem kada u kontekstu diskusije oko ovog užasnog rata balkanske zemlje kažu: ‘što će biti s nama?’ To je opravdano pitanje, i mislim da se treba o tome razgovarati. Ali postoje uvjeti, isto vrijedi i za članstvo u Europskoj uniji. Tu nema trake za ubrzavanje”, objasnila je Strack-Zimmerman za DW.

Dodala je i kako je potvrda njemačkog kancelara i ministrice vanjskih poslova o integraciji zapadnog Balkana u EU pokazatelj kako ta regija nije zaboravljena.

Schengen vrlo dragocjen, mogao bi se uništiti iznutra 

Isto kako svoje kriterije ima NATO, tako ima i Schengen. DW je naveo kako Berlin podržava ulazak Hrvatske, ali bez velike žurbe, a Strack-Zimmerman podsjetila je kako je ideja Schengena zajedničko tržište bez kontrola.

“To je itekako dragocjena stvar. I zato se tu mora vrlo, vrlo dobro pripaziti. Velika prednost Schengena je slobodan protok robe i ljudi. One zemlje koje žele postati dijelom Schengena moraju ispuniti određene uvjete. Sve je to na dnevnom redu. Ali ništa se neće dogoditi nepromišljeno ili preuranjeno. Jedna je stvar jasna: kada ste u krugu tih zemalja, morate biti pouzdan partner. Prihvatom novih članica se pomiču vanjske granice Schengena”,  kazala je Strack-Zimmeran.

Zaključila je kako je postojanje visokih kriterija u EU i NATO-u dobro jer bi u suprotnom ovi savezi bili uništeni iznutra.

Autor:Ivor Kruljac
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.