Namjernim uvozom radnika poslodavci smanjuju cijenu rada i tjeraju čitave obitelji iz Hrvatske

Uvozom jeftine radne snage iz inozemstva poslodavci drže cijenu rada u Hrvatskoj niskom kao i radnička prava, radne uvjete pa čak i zaštitu na radu i bojim se da Hrvatska zbog iseljavanja ide prema potpunom ukidanju kvota za strance jer ako pogledate zadnjih nekoliko godina kvote su se stalno povećavale – komentirao je u izjavi za Dnevno.hr predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever najnovije podatke iz MUP-a prema kojima poslodavci već traže 4500 stranih radnika pored oglašenih 19 tisuća slobodnih radnih mjesta i 46 tisuća dugotrajno nezaposlenih. Pored toga, dodaje Sever, umjesto stalnog zaposlenja ili barem ugovora na određeno poslodavci poslove daju studentima i umirovljenicima na pola radnog vremena i to sve zajedno tjera ljude iz Hrvatske, što je direktan udar na demografiju, a političari se ne znaju suprotstaviti poslodavcima.

Da su katastrofalni radni uvjeti potjerali ljude iz Hrvatske Sever ilustrira činjenicom da je tijekom 70-ih i 80-ih na rad u Njemačku odlazio samo jedan član obitelji, uglavnom otac, i nakon toga se vraćao u domovinu, dok danas u inozemstvo bježe čitave obitelji, čak i s kućnim ljubimcima, i zasad se nemaju namjeru vraćati.

„Mi u Nezavisnim sindikatima i ja osobno nismo ksenofobi i nismo gori od Orbana i Trumpa, kako su nas neki portali prozvali, ali pripadamo skupini ljudi koja se protivi uvozu radne snage. Jedno je kad ljudi bježe iz države zbog rata ili prirodnih katastrofa, a drugo je kad ljudi odlaze jer se u državi događa dugogodišnja ciljana imigracijska politika koju provode vlade i Hrvatska udruga poslodavaca“, jasan je bio Sever dodavši da Hrvatska već godinama svoju konkurentnost gradi na jeftinoj i obespravljenoj radnoj snazi, a ne na novim tehnologijama kao Češka, Poljska, Slovačka pa čak i Rumunjska i Bugarska koje tijekom zadnje recesije nisu poslušale savjete EU o snižavanju plaća nego su ih čak i povećale kako bi spriječile iseljavanje.

Istodobno u strukturi nezaposlenih raste udio visokoobrazovanih, a drastično pada udio onih sa srednjom stručnom spremom i nižom jer su poslovi koji se nude na burzi uglavnom za one  s nižim obrazovanjem što znači da nam cjelokupna ekonomija prelazi na niže gospodarske vrijednosti i postajemo ekonomija trgovaca, konobara, građevinaraca i taksista, a Sever za to odgovornima smatra menadžersku strukturu koja se ne okreće ili se ne zna okrenuti novim tehnologijama.

Inače, najviše mobi za strane radnike došlo je iz sektora građevinarstva – 3000, a iz sektora turizma zasad samo 700, a procjene kazuju da bi ove godine u Hrvatskoj moglo raditi čak 100 tisuća radnika i to uglavnom onih iz dalekoistočnih azijskih zemalja jer su države iz naše regije uglavnom iscrpile bazen radno sposobnih koji su također otišli u zemlje zapadne Europe.

Možda je jedina utješna činjenica u ovome da bi nam broj nezaposlenih – što zbog odlaska Hrvata, što zbog očekivanog sezonskog zapošljavanja – prvi put mogao pasti na razinu iz predkrizne 2008., na ispod 100 tisuća.