Na Suncu se pojavila rupa 60 puta veća od Zemlje: Snažna solarna oluja upravo juri prema nama

Velika rupa u atmosferi Sunca, čiji je promjer pet puta veći od Jupiterova, ispušta snažan solarni vjetar koji prolazi kroz Sunčev sustav.

Takva vrsta “rupe” stručno se naziva koronalna šupljina.

Relativno je česta pojava na Suncu. U području koronalne šupljine Sunčeva je korona tamnija i hladnija te ima manju gustoću plazme u odnosu na prosjek. Za solarnog je minimuma uglavnom vidljiva na polarnim krajevima Sunca, dok ih se za vrijeme solarnog maksimuma može naći na bilo kojem dijelu Sunca.

Iako koronalne šupljine ne možemo vidjeti, poput Sunčevih pjega, u ultraljubičastim valnim duljinama vidimo ogromne mrlje koje su tamnije od okolice jer su hladnije.

Aktivnost tek dolazi do vrhunca

Novootkrivena šupljina trenutno se okreće dalje od Zemlje, ali prije nekoliko dana bila je usmjerena prema nama te je ispuštala tok čestica prema Zemlji.

Rezultat nije bio alarmantan – blaga solarna oluja – no šupljina pridonosi širem uzorku živopisnih solarnih aktivnosti kako ulazimo u solarni maksimum.

Otkriveni tragovi izvanzemaljskog svijeta pod Zemljinim plaštom: Dokazi su nedvojbeni

Sunce je nedavno bilo prilično nemirno, što se i očekivalo s obzirom na njegove cikluse aktivnosti, koji uključuju povećanu pojavu Sunčevih pjega, erupcija, koronalnih izbačaja mase i koronalnih šupljina.

Ta aktivnost doseže vrhunac – solarni maksimum – prije nego što se smiri i krene prema solarnom minimumu, razdoblju relativnog mira i minimalne aktivnosti.

Pravi gorostas

Istraživači tvrde da je trenutni solarni ciklus jači od očekivanog, a njegov vrhunac očekuje se oko 2024. godine.

Aktualna rupa, koja se trenutačno okreće prema stražnjoj strani Sunca, uistinu je velika. Njezina je najduža os duga oko 800.000 km.

Za usporedbu, Jupiterov je promjer oko 140.000 km, a Zemljin 12.742 km.

Ovakvu polarnu svjetlost još niste vidjeli: Dosad se mislilo da je ova boja aurore nemoguća

Unatoč veličini rupe, blaga solarna oluja koja je pogodila Zemlju 4. i 5. prosinca imala je minimalne učinke.

Čestice iz solarnog vjetra udaraju u magnetosferu Zemlje, stvarajući polarnu svjetlost (auroru), ali kako je riječ o magnitudi G1 do G2 geomagnetske (solarne) oluje, učinci su bili prilično minimalni.

Iako je solarni ciklus jači od predviđenog, maksimalni broj Sunčevih pjega vjerojatno će biti ispod prosjeka, a znanstvenici se nadaju nastavku impresivnih aurora u narednim mjesecima.