Crna smrt i dalje hara svijetom, zabilježena nova žrtva: ‘To nije iskorijenjena bolest’

Iako se smatra da je kuga srednjovjekovna pošast, od nje i u 21. stoljeću ljudi umiru. Najnoviji slučaj smrti od ove zarazne bolesti dogodio se u Novom Meksiku. Zdravstvene vlasti okruga Lincoln tvrde da je muškarac preminuo od kuge u bolnici. Prvi je to slučaj smrti u toj američkoj saveznoj državi od 2020. godine. Posljednji slučaj zaraze kugom zabilježen je kod stanovnika okruga Torrance 2021. godine.

Kugu uzrokuje bakterija Yersinia pestis, koja se prirodno javlja u zapadnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država, napose u ruralnim područjima Arizone, Colorada, Novog Meksika i Utaha kod štakora, vjeverica, miševa, prerijskih pasa i sličnih glodavaca. Ljudi se mogu zaraziti ako ih ugrize buha s glodavca koji nosi bakteriju ili ako dođu u izravan kontakt sa zaraženom životinjom.

“Iako se kuga često povezuje s ubijanjem milijuna Europljana tijekom srednjeg vijeka, to nije iskorijenjena bolest. Ovo je ista bakterija koja je uzrokovala crnu smrt koja je desetkovala europsku populaciju i doista je još uvijek prisutna. Još uvijek cirkulira u današnje vrijeme”, izjavila je za ABC News državna veterinarka za javno zdravstvo, Erin Phipps.

Tri vrste kuge

Ona dodaje da postoje tri vrste kuge. Bubonska kuga nosi ime po bubonima, odnosno povećanim limfnim čvorovima. Septikemijska kuga se javlja kad bakterija uđe u krvotok, a plućna kad bakterija uđe u pluća. Ostali simptomi su uglavnom uobičajeni za mnoge druge bolesti – glavobolja, groznica, zimica i slabost.

“Bubonska kuga ima povećane limfne čvorove, ali inače su simptomi kuge slični kao kod nekoliko drugih bolesti. I to je izazov za liječnike da dijagnosticiraju kugu. Prije antibiotika, dvije trećine ljudi koji su se zarazili kugom umrlo je od te bolesti. Trenutačno oko 10 posto ljudi umire od kuge”, istaknula je Phipps.

Inače, bubonska je kuga u nekoliko valova poharala Europu i svijet od 14. do 18. stoljeća. Najsmrtonosniji val izbio je 1340. godine te je u nešto više od jednog desetljeća, prema procjenama, odnio barem 75 milijuna života. Vjeruje se da se kuga vraćala u Europu sve do 18. stoljeća, doduše s različitim stupnjevima intenziteta i smrtnosti. Crna smrt, kako je drugi naziv ove bolesti, dobivala je druga imena ovisno o mjestima gdje se pojavljivala. Tako je povijest zabilježila izbijanje talijanske kuge, velike londonske, bečke i marsejske kuge te kuge u Moskvi.

KUGU JE IZ KIRGISTANA DONIO JEDAN ŠTAKOR S JEDNOM BUHOM: Zbog te zaražene životinjice umrlo je oko 60 posto Europljana