Isplivale šokantne brojke Hrvata s dijagnozama mentalnih poremećaja: Evo što prednjači

Mentalni poremećaji predstavljaju jedan od glavnih izazova za javno zdravstvo širom svijeta, uključujući Hrvatsku. Ova situacija je rezultat nekoliko faktora, kao što su relativno visoka učestalost mentalnih bolesti, njihov čest početak u mlađoj odrasloj dobi, mogućnost da postanu kronične, i negativan utjecaj na kvalitetu života.

Pored toga, osobe s mentalnim poremećajima imaju povećan rizik od obolijevanju i smrtnosti zbog fizičkih bolesti. Mentalni poremećaji posljednjih godina sudjeluju s oko šest posto u ukupnom bolničkom pobolu u Hrvatskoj, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u publikaciji o mentalnom zdravlju.

Najveći broj hospitaliziranih je u dobi od 20 do 59 godina, što mentalne poremećaje svrstava među vodeće uzroke bolničkog pobola u radno aktivnoj dobi. Ukupno je registrirano više od 824.486 osoba s dijagnozama iz skupine mentalnih poremećaja. Mentalni poremećaji stigmatiziraju i izazivaju veliku subjektivnu patnju.

Evo kako stojimo s alkoholom kao uzrokom mentalnih poremećaja

Okarakterizirani su psihološkom, biološkom i socijalnom disfunkcijom pojedinca, a uključuju čitav niz simptoma koji mogu postojati i bez ispunjavanja kriterija za kliničke poremećaje. Dijagnoza se postavlja kada su skupovi simptoma relativno teški, dugotrajni i popraćeni smanjenjem funkcionalne sposobnosti ili invaliditetom, navodi HZJZ u objavljenoj publikaciji s podacima iz 2022. godine.

Po pitanju alkohola kao uzroka mentalnih poremećaja i hospitalizacija, 2022. situacija se ponešto pogoršala u odnosu na prethodne dvije godine, ali je trend povoljan. Od 1995. uzlazni trend broja i stopa hospitalizacija trajao je do 2008. godine, a nadalje se bilježi pad. Kod muškaraca prisutne su znatnije oscilacije u hospitalizacijama, nego kod žena. Prosječno trajanje liječenja 1995. bilo je 35 dana, dok je 2022. bio 21 dan. Slično je i s depresivnim poremećajima.

Od 1995. do 2009. godine prisutan je uzlazni trend, sa znatnim porastom broja i stope hospitalizacija, ukupno i prema spolu. Od 2010. do 2015. godine stopa oscilira, a narednih godina prisutan je pad. Prosječno trajanje hospitalizacije 1995. bilo je 32 dana, a 2022. godine 22,5 dana. Znatan broj osoba s ovim poremećajima liječi se u dnevnim bolnicama.

Analiza prema županijama prebivališta za 2022. godinu pokazuje da su mentalni poremećaji sudjelovali u ukupnom broju hospitalizacija s udjelima od 3,2 posto u Varaždinskoj županiji do 6,6 posto u Virovitičko-podravskoj županiji. Na razini primarne zdravstvene zaštite prema županijama prebivališta, mentalni poremećaji sudjelovali u ukupnom pobolu od 3,4 posto u Istarskoj županiji do 5,7 posto u Koprivničko-križevačkoj županiji.