Srbi bi htjeli ono čemu su Hrvati blizu: ‘Za to su izdvojena značajna sredstva’

Prije desetak dana Švicarci su na referendumu podržali uvođenje 13. mirovine kako bi se barem malo olakšao pritisak rastućih troškova života u toj zemlji. Iako su vladajući upozoravali da će takav izdatak značiti novo opterećenje za socijalni sustav, 58 posto građana odlučilo ga je podržati.

I na ovim se prostorima već neko vrijeme govori o 13. mirovini. U Hrvatskoj su pregovori oko dodatne isplate umirovljenicima stali. Naime, resorno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava predložilo je isplatu 13. mirovine u iznosu od pet eura umnoženo s godinama staža. Tako bi, primjerice, netko s 40 godina staža, umjesto svoje mirovine dobio 200 eura.

Umirovljeničke udruge se tomu protive i traže da iznos 13. mirovine u početku bude 25 posto osobne mirovine te da se svake godine povećava do punog iznosa. Predlažu i drugi model, a to je da se aktualna vrijednost mirovine (12,26 eura) pomnoži s godinama staža. Kako se Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe ove godine nije sastalo, pregovori o ovoj mjeri su stali pa je njeno provođenje neizvjesno.

Višegodišnje inicijative

Brojne europske zemlje već otprije imaju različite modele isplate 13. mirovine. O tome se sve više priča i u susjedstvu. Ministar za brigu o selu i predsjednik Partije ujedinjenih penzionera Srbije (PUPS), Milan Krkobabić, ovu inicijativu podržava godinama, ali tvrdi da sve ovisi o političkoj volji i stanju u državnom proračunu.

Ističe da bi se novac za dodatnu isplatu umirovljenicima izdvaja iz sredstava za socijalnu političku, a ne iz tamošnjeg Republičkog fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje, kako se ne bi narušila održivost mirovinskog sustava. Za razliku od Hrvatske, gdje se predlaže da svi imaju pravo na 13. mirovinu, u Srbiji bi nju mogli primati samo oni koji ne mogu podmiriti osnovne životne potrebe. Time se zapravo ona pretvara u nešto slično jednokratnom dodatku, kojeg Vlada s vremena na vrijeme isplaćuje dijelu umirovljenika.

Tako je hrvatska Vlada predložila novu isplatu jednokratnog dodatka uoči Uskrsa za 800.000 umirovljenika čije su mirovine niže od 840 eura. Iznosi dodatka će se kretati ovisno o mirovini, a kreću se u svotama od 50, 60, 80, 100 i 120 eura.

Dio mirovinskih fondova nadoknadio prošlogodišnje minuse: Spasilo ih je ulaganje u jednu stvar

Male svote za najsiromašnije

“U 13. mirovinu, uvjetno rečeno, mogu se uključiti i sva dosadašnja jednokratna davanja na državnom nivou u proteklim godinama, a koja su bila izuzetno značajna za umirovljenike, pogotovo za one s najmanjim primanjima. Za te namjene proteklih godina izdvojena su izuzetno velika sredstva”, rekao je Krkobabić za Kurir te dodao kako su jednokratni dodaci postojali ranije u Srbiji, ali i u Beogradu.

Srpski ministar je istaknuo da visina 13. mirovine, kad bi ona bila uvedena, ne bi ovisila o modelu isplate već o broju korisnika i raspoloživim sredstvima u državnom proračunu. Inače,  minimalna mirovina u Srbiji nakon usklađivanja od 14,8 posto iznosi 23.684 dinara (202,10 eura), dok je prosječna na razini od 45.742 dinara (390,32 eura). Najviša mirovina za siječanj iznosila je, pak, 229.745 dinara (1.960,45 eura).

Za usporedbu, najniža mirovina za siječanj u Hrvatskoj je iznosila u prosjeku 350,26 eura. Prosječna je mirovina iznosila 512,73 eura, a najviša je iznosila u prosjeku 1314,72 eura. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje donio je odluku kako će novo usklađivanje mirovina iznositi 4,19 posto, a bit će isplaćeno u travnju s mirovinom za ožujak te zaostacima za siječanj i veljaču.

Narod odlučuje o budućnosti svojih starijih: Dvije inicijative naći će se na ozbiljnom testu