Foto: Nikolina Vukovic Stipanicev / CROPIX/Ilustracija

Dio mirovinskih fondova nadoknadio prošlogodišnje minuse: Spasilo ih je ulaganje u jednu stvar

Autor: Dnevno.hr

Kriza koja je 2022. godine pogodila financijski sektor odrazila se i na mirovinskim fondovima. Dok su obvezni mirovinski fondovi uspjeli nadoknaditi lanjske minuse, dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF) se još uvijek muče s minusima, iako su tijekom ove godine poslovali pozitivno, prema podacima portala Hrportfolio.

Svega su dva DMF-a uspjela nadoknaditi minuse i poslovati pozitivno. Do 22. studenog je fond Erste Plavi Expert zabilježio rast od 10,4 posto, dok je lani poslovao s minusom od 4,2 posto. Uz njih i AZ Profit bilježi 9,2 posto prinosa u plusu, čime su nadoknadili lanjski manjak od 6,3 posto.

Razlog tomu je što su oba fonda u većoj mjeri ulagala u dionice. Kako piše Lider, dobrovoljni fond AZ je uložio je oko 80 milijuna eura u domaće dionice, što je gotovo četvrtina ukupne imovine fonda. Uz to, nešto manje od sedam posto imovine uložili su u strane dionice, dok su u strane fondove uložili točno sedam posto imovine. Menadžeri Erste Plavog Experta uložili su 15,9 milijuna eura u domaće i 9,8 milijuna eura u strane dionice. U inozemne investicijske fondove ovaj je DMF uložio 13,3 posto svoje imovine.

Foto: Vladimir Dugandzic/CROPIX

Dionice nadoknadile gubitke

To se isplatilo, jer je domaće tržište dionica, zahvaljujući porastu cijena i isplaćenim dividendama kompanije, ove godine ulagačima donijelo povrat od 25,7 posto. Investitori u strano tržište vjeruju da je završilo vrijeme podizanja kamatnih stopa američke i europske središnje banke. Sukladno takvim predviđanjima, američki indeks S&P 500 ove je godine zabilježio rast od skoro 19 posto, dok je europski STOXX 600 ostvario osam posto dobiti.

“Negativne oscilacije su moguće, i nisu ugodne, ali jedino diversificirani pristup ulaganjima i dugoročni investicijski horizont donosi dugoročno održive prinose”, poručuju iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO) i dodaju da se ostvarenim rezultatima potvrđuju njihove ranije najave.

Blizu brisanja lanjskih minusa su DMF-ovi Raiffeisena i Croatia osiguranja. Raiffeisenov DMF je nakon lanjskih pet posto pada prihoda ove godine ubilježio rast od 4,7 posto. Fond CO je trenutno u plusu od 7,8 posto, ali da bi izravnao lanjski minus od 7,55 posto treba rast od 8, 1 posto. Fond CO-a 1000A zabilježio je više od 10 posto prinosa, ali je lani bio u gubitku od 10,5 posto, pa mu za anuliranje minusa treba rast od 11,7 posto.

Fondovi AZ Benefit, Erste Plavi Protect i Croatia osiguranje 1000C još su daleko od pokrivanja lanjskih minusa, mahom zato jer većinom ulažu u obveznice, koje zbog rasta kamatnih stopa nisu davale kvalitetne prinose. AZ Benefit ove godine bilježi svega 2,8 posto rasta, što je daleko ispod razine potrebne za pokrivanje lanjskog minusa od 6,5 posto. Tomu kumuje i činjenica da mu 80 posto portfelja čine državne obveznice. Slične brojke bilježi i Erste Plavi Protect. Prošle je godine zabilježio pad od 6,5 posto, a sad bilježi rast od 2,45 posto uz 64 posto portfelja u obveznicama. Fond CO 1000C je također u plusu oko 2,5 posto, ali je 2022. imao nešto blaži pad od četiri posto.




Mirovinski fondovi ulagat će u alternativnu imovinu: Ministar nije odgovorio na ključna pitanja

Zatvoreni fondovi bolje prošli

Zatvoreni DMF-ovi su nešto bolje prošli. Od 20 fondova koji su djelovali prošle godine (21. je s radom počeo uoči Božića), njih 11 je nadoknadilo lanjske minuse. Gledano od početka njihova rada, zatvoreni fondovi bilježe prinose između 1,8 i 5,5 posto, ali to ovisi o tome kad su osnovani. Najstariji fond, koji je u ožujku 2004. godine osnovala kompanija A1, ostvario je godišnji prinos od 5,9 posto. Osam fondova koji su s radom počeli između 2005. i 2008. godine u prosjeku bilježe prinose između 2,94 i 5,83 posto, dok najmlađi fondovi, kojih je devet, bilježe prosječne godišnje prinose od 1,06 do 5,9 posto.




Iz UMFO-a ističu kako su hrvatski DMF-ovi, prema jednom istraživanju, među najboljima po realnim prinosima u desetogodišnjim razdobljima do 2020., odnosno 2021., ali i po realnom prinosu u cijelom izvještajnom razdoblju. Tako su između 2012. i 2021. godine naši fondovi zabilježili prinos od 4,41 posto, dok u cijelom izvještajnom razdoblju iznosi 3,51 posto.

“Bez obzira na ovaj nagli skok u inflaciji u zadnjih malo više od godinu dana, mislimo da će prinosi ostati konkurentni u dugom razdoblju. Prosječni godišnji prinosi od početka poslovanja do kraja listopada 2023. bili su 5,48 posto u AZ Profitu i 4,92 posto u AZ Benefitu”, poručuju iz AZ-a.

Svi upozoravaju na opasan potez s vrha, umirovljenici zabrinuti: ‘To je jako loše’

Više ljudi uplaćuje za mirovine

Iako se u DMF-ove, kako im i naziv kaže, dobrovoljno uplaćuju mirovinski doprinosi, njihova imovina iz godine u godinu raste. Krajem listopada je iznosila 959,3 milijuna eura, što je 9,5 posto više nego lani. Ovome kumuje i rast broja članova, jer prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), do kraja listopada je zabilježen rast broja članova od 3,8 posto u odnosu na lani. Tako je krajem prošlog mjeseca dobrovoljne uplate za mirovinu položilo gotovo 389.000 članova.

“Država potiče dobrovoljnu mirovinsku štednju, a poticajna sredstva iznose 15 posto od ukupno uplaćenog doprinosa do uloga od 663,61 eura godišnje. Uplatom navedenog iznosa ostvaruje se maksimalni iznos potpore od 99,54 eura godišnje. Nepobitna činjenica jest i da sve veći broj poslodavaca, putem dobrovoljne mirovinske štednje, stimulira i nagrađuje svoje zaposlenike. Jasno je da dodatno povećanje članova dobrovoljnih mirovinskih fondova bitno ovisi i o pozitivnoj percepciji dobrovoljne mirovinske štednje od strane građana”, ističu iz UMFO-a.

Nije zgorega spomenuti ni izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, koje bi, između ostalog, omogućile i ranije isplate sredstava članovima koji su izgubili radnu sposobnost i ograničenja za isplate putem mirovinskih društava, ali i smanjenje izlazne naknade.

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.