Sakrij oglas
 Veličina slova Dogodilo se na današnji dan – 2. srpnja

Najodlikovaniji Hitlerov vojnik - 1916.

  • Autor: dnevno.hr
  • Datum: nedjelja, 01. srpnja 2012. u 23:20
Hans-Ulrich Rudel kao pilot Štuke (Ju-87) i njene protuoklopne verzije Ju-87 G-2 "Kanonenvogel" uništio je nevjerojatnih 519 tenkova, 800 vozila i 150 artiljerijskih oružja. K tome je na moru potopio jedan sovjetski bojni brod, dvije krstarice, jedan razarač i 70 amfibijskih plovila. Uništio je još i 4 oklopna vlaka, srušio nekoliko mostova i oborio 9 aviona. Ukupno se procjenjuje da je uništio oko 2,000 ciljeva na zemlji, zraku i vodi.

Na današnji dan rođen je u Šleskoj Hans-Ulrich Rudel, najodlikovaniji njemački vojnik u Drugom svjetskom ratu. On je jedini vojnik Trećeg Reicha koji je dobio najviše njemačko odlikovanje – Viteški križ Željeznog križa sa zlatnim hrastovim listovima, mačevima i dijamantima. Naime Viteški križ imao je nekoliko stupnjeva. Najniži je bio obični Viteški križ (dodijeljeno 7,365 komada), zatim je slijedio Viteški križ s hrastovim listovima (890 komada), pa Viteški križ s hrastovim listovima i mačevima (160 komada), te Viteški križ s hrastovim listovima, mačevima i dijamantima (samo 27 dobitnika).

Među tih elitnih 27 koji su dobili dijamante, bili su i feldmaršali Erwin Rommel, Albert Kesselring i Walter Model te dva kapetana podmornica. Rudel je međutim jedini koji je dobio još i zlatne listove, i to zbog toga što je kao pilot Štuke (Ju-87) i njene protuoklopne verzije Ju-87 G-2 "Kanonenvogel" uništio nevjerojatnih 519 tenkova, 800 vozila i 150 artiljerijskih oružja. K tome je na moru potopio jedan sovjetski bojni brod, dvije krstarice, jedan razarač i 70 amfibijskih plovila. Uništio je još i 4 oklopna vlaka, srušio nekoliko mostova i oborio 9 aviona. Ukupno se procjenjuje da je uništio oko 2,000 ciljeva na zemlji, zraku i vodi. Ti uspjedi nisu, dakako, prošli bez problema. Čak 32 puta je bio srušen ili je morao prisilno sletjeti.

Dnevna zanimljivost:

Čovjek koji je doniranjem krvi spasio dva milijuna života

Citati za današnji dan:

Augusto Pinochet o svojoj demokratičnosti, da Vinci o životu i Varys o sjedištu moći

Povijesni fotokutak:

FOTO: Glavni japanski grad prije i nakon što su Amerikanci u njemu ubili pola milijuna civila

Na današnji dan

Ostali događaji na današnji dan:

963. – Bizantska vojska proglasila Nikefora Foku carem

1555. – Osmanski admiral Turgut Reis opljačkao talijanski grad Paolu

1644. – Bitka kod Marston Moora (Engleski građanski rat)

1679. – Prva ekspedicija došla na područje Minnesote (Daniel Greysolon de Du Luth)

1698. – Patentirana prva parna pumpa

1823. – Kraj portugalske vlasti u Brazilu

1833. – Prvi zakon o zabrani rada djece

1839. – Pobuna na brodu Amistad

1860. – Osnovan ruski grad Vladivostok

1871. – Talijanski kralj pobjednički ušao u Rim

1881. – Atentat na američkog predsjednika Jamesa Garfielda

1890. – Zakon protiv trustova u SAD-u

1897. – Patentiran radio

1900. – Prvi let cepelinom

1940. – Uhićen indijski borac za nezavisnost Subhas Chandra Bose

1962. – Otvoren prva Wal-Martova trgovina

1966. – Prvi francuski nuklearni test na Tihom oceanu

1976. – Ujedinjeni Sjeverni i Južni Vijetnam

1986. – Rodrigo Rojas i Carmen Gloria Quintana živi spaljeni

1990. – Kosovo proglašeno republikom

1991. – Sukob kod vojarne "Maršal Tito" u Zagrebu

1991. - Utemeljena 111. brigada Hrvatske vojske

1991. - Utemeljena 104. brigada Hrvatske vojske

2002. – Prvi solo let u balonu oko svijeta

Rođeni:

1489. – Thomas Cranmer

1492. – Elizabeth Tudor

1667. – kardinal Pietro Ottoboni

1698. – Francesco III. d'Este

1714. – Christoph Willibald Gluck

1724. – Friedrich Gottlieb Klopstock

1849. – Marija Terezija od Austrije

1869. – Liane de Pougy

1869. - Milan Šenoa

1876. – Wilhelm Cuno

1877. – Hermann Hesse

1903. – Alec Douglas-Home

1903. – kralj Olav V.

1904. – René Lacoste

1908. – Thurgood Marshall

1914. – Erich Topp

1915. – Arthur Valerian Wellesley

1916. – Hans-Ulrich Rudel

1922. – Pierre Cardin

1923. - Wisława Szymborska

1925. – Medgar Evers

1925. – Patrice Lumumba

1930. – Carlos Menem

1942. – Vicente Fox

1947. – Larry David

1956. – Jerry Hall

1986. – Lindsay Lohan

Umrli:

862. – sv. Swithun

936. - Henrik I. Ptičar

1298. – Adolf od Nassaua

1566. – Nostradamus

1621. – Thomas Harriot

1674. – Eberhard III. od Württemberga

1743. – Spencer Compton, lord Wilmington

1778. – Jean-Jacques Rousseau

1833. – Gervasio Antonio de Posadas

1843. – Samuel Hahnemann

1850. – Robert Peel

1883. - Milan Makanec

1914. – Joseph Chamberlain

1915. – Porfirio Díaz

1932. – Manuel II. od Portugala

1934. – Ernst Röhm

1961. – Ernest Hemingway

1972. – Joseph Fielding Smith

1973. – feldmaršal Ferdinand Schörner

1977. – Vladimir Nabokov

1989. – Andrei Gromiko

1997. – James Stewart

1999. – Mario Puzo

2012. – katolički svećenik John E. Brooks

2013. – Douglas Engelbart


  • Autor: dnevno.hr
  • Photo: epier.com
  • Datum: nedjelja, 01. srpnja 2012. u 23:20
 

      
Zadnje vijesti
Na današnji dan Već smo imali papu Afrikanca – 496.

Rimski papa sv. Gelazije bio je po narodnosti Afrikanac. Na osnovu te činjenice neki izvode zaključak da je sv. Gelazije bio crne boje kože. Međutim, to se čini malo vjerojatnim, jer je rimsko poimanj

Na današnji dan Prvi musliman koji je dobio Nobelovu nagradu za znanost – 1996.

Abdus Salam bio je pakistanski državljanin, a vrlo je zanimljivo da je sudjelovao i u pakistanskom nuklearnom programu (danas je Pakistan jedina muslimanska država na svijetu koja posjeduje nuklearno

Na današnji dan Prva žena zaprisegnula za američku senatoricu (Rebecca Latimer Felton) – 1922.

Udio žena u Senatu povećavao se vrlo sporo. Tako sve do 1992. godine nikada istodobno nisu bile više od dvije žene u Senatu (ukupan broj članova Senata iznosi 100).

Na današnji dan Angelo Soliman – Afrikanac cijenjen u bečkom društvu u Mozartovo doba – 1796.

Angelo Soliman bio je cijenjen u Beču, navodno i od strane samog cara Josipa II. (sina carice Marije Terezije). Susreo se navodno u nekoliko navrata i s Wolfgangom Amadeusom Mozartom, koji je u to vri

Izdvojeno
Najčitanije