Hrvatskoj prijeti nova opasna vremenska pojava? ‘Uzrokuju veliku štetu i ogromne su’

Potpuno je jasno da se vremenske prilike mijenjaju i postaju sve opasnije. Snažno nevrijeme u utorak poharalo je unutrašnjost Hrvatske, prouzročivši najveću štetu u Osječko-baranjskoj županiji. Županijski centar 112 Osijek izvijestio je o brojnim dojavama o padu stabala na prometnice, srušenim i nagnutim stupovima za prijenos električne energije te oštećenjima krovova.

Prema izvještaju Neverina, u utorak je zabilježeno više od 107 tisuća munja u Hrvatskoj i bližoj okolici. U ponedjeljak poslijepodne, pak, općinu Dvor u Sisačko-moslavačkoj županiji poharalo je nevrijeme s tučom veličine oraha. Mnogi strahuju što nas tek čeka tijekom ljetnih mjeseci, posebice kada se sjetimo superćelijskih oluja od lani. Tako je i za danas DHMZ izdao upozorenja za tri hrvatske regije kojima prijete grmljavina i pljuskovi.

Slično je i u Srbiji, koja je još jače pogođena vremenskim neprilikama. Tako je u utorak poginula jedna osoba u Somboru, dok je u Novom Pazaru proglašeno izvanredno stanje. Prof. dr. Jugoslav Nikolić, direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), rekao je za Blic da globalni porast temperature svakako može doprineti porastu superćelijskih oluja.  Tvrdi da su samo takve oluje sposobne za tuču promjera većeg od 5 centimetara, ali i tornado, koji se ne javlja pri drugim tipovima grmljavinskih oblaka.

Meteo stranica zabilježila nevjerojatnu pojavu na hrvatskom nebu tijekom oluje: ‘Bolesno vrijeme’

Kada nastaje superćelijska oluja

Direktor RHMZ-a navodi kako se superćelijska oluja može uspješno prognozirati najranije 3 do 5 dana unaprijed koju će regiju pogoditi, ali upozorenje za konkretnu lokaciju izdaje se tek nekoliko sati unaprijed. Nikolić navodi kako je za nastanak superćelijskih oluja potrebno podizanje vlažnog, toplog i nestabilnog zraka u atmosferskoj sredini u kojoj postoji izraženo vertikalno smicanje vjetra, koje se može gledati po pravcu i intenzitetu.

“Najvažniji je profil vjetra od Zemljine površine do šest kilometara visine. Gdje god na svijetu se prethodno navedeni uvjeti ispune, može nastati superćelijska nepogoda. Ovakvih oluja je u našem podneblju bilo i ranije, ali određeni trendovi klimatskih elemenata mogu uvjetovati da se njihov broj poveća. Kao ilustraciju navest ću ekstremnu oluju sa intenzivnim superćelijskim procesom, koja je zahvatila pojedine dijelove Srbije 25. srpnja 1987. godine, kada je oblak od sjevernog dijela Slovenije i južne Austrije, preko južnih dijelova Mađarske i sjevernih dijelova Hrvatske, gotovo dijagonalno prešao Vojvodinu i nastavio kroz Rumunjsku. Pritom je cijelo vrijeme izbacivao jaku tuču i orkanske udare vjetra”, navodi prof. dr Jugoslav Nikolić za Blic. Dodaje kako je tada dužina trase premještanja oblaka bila veća od 1.000 kilometara, širina oko 30 kilometara, a evidentirana šteta od tuče samo u Vojvodini iznosila je 11 posto bruto nacionalnog dohotka sjeverne pokrajine.

“Ekstremna je bila i 2014. godina kada je osim drastičnih padalina, koje su izazvale poplave u svibnju, cijelo proljeće i ljeto obilježio je suficit padalina. Dvije godine kasnije, u lipnju 2016. godine, superćelijska nepogoda, koja se razvila nad Beogradom, izazvala je krupnu tuču i tornado u Pančevu, a zatim se preko Banata, Rumunjske i Ukrajine premještala sve do Rusije, gdje je oblak konačno oslabio. Proljeće i ljeto 2023. godine, također će ostati zapamćeni na listi godina sa velikim brojem vremenskih nepogoda, naročito na sjeveru Italije, u zapadnim i centralnim dijelovima Balkana, kao i u regiji Alpa”, govori direktor RHMZ-a.

Teško je reći u kojoj mjeri će ih  biti, ali…

Superćelijske oluje, dodaje Nikolić, od ostalih se razlikuju prije svega po rotirajućoj uzlaznoj struji zraka, koja se javlja jedino u atmosferskim sredinama sa jakim, izraženim vertikalnim smicanjem vjetra.

“Rotirajuća uzlazna struja omogućava dug životni vijek ovim olujama. Jedino su one sposobne da produciraju krupnu tuču promjera većeg od 5 centimetara, ali i tornado, koji se ne javlja pri drugim tipovima grmljavinskih oblaka. U kojoj mjeri će u predstojećoj sezoni biti superćelijskih oluja, teško je unaprijed procijeniti, zbog kompleksnosti atmosferskih uvjeta koji su neophodni za njihov nastanak. Globalni porast temperature svakako može doprinijeti porastu ovakvih oluja, ali od jedne do druge sezone njihov broj varira”, navodi direktor RHMZ-a.

Podsjetimo, superćelijske oluje koje su se dogodile u srpnju 2023. godine poharale su dijelove regije, zahvatile Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju. Osim materijalne štete, bilo je i ljudskih žrtava. Snažan vjetar i obilna kiša napravili su kaos u Zagrebu, razoran vjetar nosio je sve pred sobom. Šteta je bila ogromna, u Zagrebu i Slavoniji poginule su tri osobe, a više od 100 ljudi je bilo ozlijeđeno.