‘FINA ne postoji ni u jednoj zemlji Europske unije!’

Od Fine i ovrha stradaju neupućeni i naivni. Oni financijski malo vještiji imaju račune i na imena djece, otvorili su za par stotina dolara offshore poduzeće….

Potral dnevno.hr 7. prosinca prenio je članak s portala “Istinom protiv laži”, a koji je prije nekoliko godina izašao u Jutarnjem listu. Fina je poslala demantij članka kojeg prenosimo u cijelosti:

Navodi iz predmetnog teksta u potpunosti su neistiniti, a s obzirom da se pri provedbi ovrhe radi o poslu koji je od općedruštvenog značaja, u potpunosti su protivni javnom interesu i usmjereni na uznemiravanje građana Republike Hrvatske.

Financijska agencija (Fina) provodi ovrhu na novčanim sredstvima po računima kod banaka, na temelju Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Ovršnog zakona, počevši od 1. siječnja 2011. godine i u postupku provedbe ovrhe ne postupa samovoljno i arbitrarno, već isključivo prema strogo formalnim odredbama navedenih zakona. Normativno, ovršni sustav je uspješan primjer efikasnog i sigurnog funkcioniranja unutar hrvatskog ovršnog pravnog sustava, o čemu će se složiti svi koji su upućeni u postupak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima. Republika Hrvatska je upravo zbog uspješnosti sustava provedbe ovrhe na novčanim sredstvima dobila pohvale od strane većine europskih država i Europske unije.

Netočni su navodi u tekstu da u europskim državama nije moguće blokirati račun, jer se u svim zemljama Europske unije ovrha može provesti i na novčanim sredstvima ovršenika po računu, odnosno ne postoji razlog iz kojega se ovrha ne bi trebala ili smjela provoditi na novčanim sredstvima po računu ovršenika kako bi se naplatilo dugovanje koje ovršenik nije dobrovoljno podmirio, osim ako se radi o novčanim sredstvima koja su izuzeta od ovrhe (npr. dječji doplatak, porodiljna naknada, dio plaće i sl.).

Također, netočan je navod da u europskim zemljama ne postoji institucija poput Financijske agencije, budući da u većini zemalja Europske unije postoje posebne pravne ili fizičke osobe, zadužene za provedbu ovrhe, a u nekim europskim zemljama postoje institucije koje imaju sličnu ulogu kao Financijska agencija, samo s puno većim opsegom ovlasti u području prisilne naplate dugovanja.

Ovrha na novčanim sredstvima se provodi tako da Financijska agencija na temelju zaprimljene osnove za plaćanje prvo izda naloge bankama da prenesu određeni iznos s računa ovršenika na račun ovrhovoditelja, a tek ako na svim računima ovršenika nema dovoljno sredstava, daje se nalog za blokadu računa. Neistiniti su navodi da Fina blokira račune neosnovano i ako ovršenik ima dovoljno sredstava na računu za izvršenje ovrhe. Financijska agencija odmah izdaje nalog za deblokadu kada na blokirani račun ovršenika pristigne količina novčanih sredstava dovoljna za provedbu ovrhe.

Fina provodi ovrhu na temelju ovršnih isprava – osnova za plaćanje. Osnove za plaćanje su u pravilu ili zadužnice, ili obračuni plaće koje dužnici sami izdaju i pristaju da se iste dostave izravno na ovrhu, ili se radi o pravomoćnim i ovršnim sudskim odlukama i odlukama nadležnih tijela za koje dužnici znaju da, ako ne plate ono što je odlukom utvrđeno, ovrhovoditelj može pokrenuti ovrhu, bilo na novčanim sredstvima kod Fine, bilo pred sudom na drugoj imovini dužnika.

Provedba ovrhe na novčanim sredstvima po računu koju provodi Fina potpuno je transparentna i ovršenik može uvijek u Fini dobiti sve podatke koji se tiču provedbe ovrhe po njegovim računima.

Također, od ovrhe su uvijek izuzeti računi koji su otvoreni radi primanja novčanih sredstava koja su na temelju zakona izuzeta od ovrhe.

Ovrha na novčanim sredstvima, kao i svaka druga ovrha, neugodna je za dužnika, ali je izravna posljedica dužnikovog neplaćanja obveza. Ovrhu na novčanim sredstvima Fina provodi brzo, sigurno i s najmanjim troškovima za ovršenika, pogotovo usporedivši ovršne postupke na drugim predmetima.

Napomenuli bismo da se dugovanja moraju plaćati i ovrha je, na žalost, nužna, kako bi se vjerovniku omogućila naplata onoga što mu dužnik duguje, u slučaju kada dužnik ne želi dobrovoljno podmiriti svoje dugovanje. Ne smijemo zaboraviti da dužnici nisu samo građani. Naime, vrlo često su, na žalost, i građani u ulozi vjerovnika koji moraju prisilnim putem pokušati naplatiti neisplaćenu im, mukotrpno zarađenu, plaću i u tom se slučaju i građani obraćaju Fini sa zahtjevom da provede ovrhu na računima dužnika – poslodavca koji ne želi isplatiti plaću.

Važno je napomenuti da su do 2011. godine ovrhu na novčanim sredstvima po računu provodile banke na vrlo sličan način, samo što tada ovrha na novčanim sredstvima po računu nije bila toliko učinkovita, jer nije postojao jedinstveni sustav provođenja ovrhe.

Također, bitno je za naglasiti da Fina ovrhu provodi isključivo pod uvjetima i na način propisan zakonom i predstavljanje ovrhe na novčanim sredstvima nečime što se neopravdano događa i prijeti nedužnim građanima nedopustivo je i šteti društvu u cjelini te izaziva nepotreban i neosnovan strah građana.

U članku se spominje izdavanje informacije o solventnosti BON-2 kao obveza poduzetnika koju im je Fina nametnula, što također nije točno, s obzirom da je riječ o komercijalnom proizvodu koji izdajemo isključivo na zahtjev naručitelja, dakle za njega ne postoji obveza. Napominjemo kako je Fina, od kada se platni promet vodi u bankama, BON-2 u mogućnosti izraditi samo za mali broj naručitelja (u ovoj godini, bilo ih je svega 10). Za sve druge subjekte, informacije o solventnosti izrađuju banke, čiji su oni klijenti.