Usporedili cijene stanova u Zagrebu i Bruxellesu: Hrvati iz Belgije otkrili zanimljiv detalj

Kupnja stana, pa čak i najam, u Hrvatskoj su postali gotovo nedostižni. Cijene su u proteklih nekoliko godina značajno rasle, a u posljednje dvije godine divljanje cijena doseglo je vrhunac. Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u 2023. godini u prosjeku su bile više za 11,9 posto u odnosu na godinu ranije, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni početkom travnja. Pritom su cijene novih stambenih objekata porasle u prosjeku za devet posto, dok su cijene postojećih stambenih objekata bile više za 12,4 posto.

Više nije nemoguće pronaći oglase u kojima stanovi u novogradnjama koštaju i više od 5000 eura. No, i starije nekretnine prate taj trend pa je teško naći nekretninu za neki prihvatljiv novac, bez obzira je li riječ o financiranju iz vlastitog džepa ili kreditom. S obzirom na to da su nekretnine u Hrvatskoj, gledajući u obzir životni standard, postale nepriuštive, odlučili smo napraviti usporedbu s drugim europskim metropolama.

Boraveći u Bruxellesu naišli smo na ponude dviju agencija za nekretnine. One su u svojim izlozima oglasile kuće i stanove za kupnju i najam. Jedna je agencija na prodaju oglasila stan od 74 četvorna metra s jednom spavaćom sobom i dvije kupaonice. Novije je uređen, a cijena mu je 287.777 eura, odnosno 3888,88 eura po kvadratu.

U ponudi iste agencije je i stan od 65 četvornih metara sličnih karakteristika, čija je cijena 142.000 eura, odnosno 2184,62 eura, ali i stan iste kvadrature koji stoji samo 40.000 eura. No, potonji je stan djelomično u suterenu te ga je potrebno u potpunosti renovirati.

Ponuda kuća

Nešto veći stanovi, poput jednog potpuno opremljenog od 160 kvadrata sa tri spavaće sobe i dvije kupaonice stoje 470.000 eura, što je 2937,50 eura po kvadratu. No, mogući su i ekstremi, poput stana od 50 kvadrata koji se prodaje za 388.000 eura, što je vrtoglavih 7760 eura po kvadratu. Ipak, riječ je o novogradnji.

Ponuda kuća u belgijskoj metropoli također je zanimljiva. Riječ je uglavnom o starijim objektima u samom centru ili bližoj okolici. U ponudi druge agencije se tako našla kuća od 215 kvadrata s četiri spavaće sobe. Cijena joj je 595.000 eura, što bi po kvadratu iznosilo 2767,44 eura.

Druga kuća u ponudi ima 525 četvornih metara i stoji 1.290.000 eura. Iako svota na prvu izgleda ogromno, cijena po kvadratu je zapravo 2457,14 eura. Manja dvokatnica s poslovnim prostorom, ukupne površine 528 četvornih metara, također u užem dijelu grada, oglašava se, pak, za 1467,80 eura po kvadratu.

Približavamo se Zapadu

U ponudi smo našli i stanove za najam. Tako stan od 80 četvornih metara s dvije spavaće sobe mjesečno stoji 1300 eura. Do njega je bio oglašen stan od 75 kvadrata za 1250 eura, ali uz bitnu razliku. Naime, manji stan je bio potpuno prazan, dok je veći opremljen svim namještajem i aparatima. Najam manjih stanova, od 45 do 55 kvadrata kreće se od 800 do 950 eura. Stanovi u centru, bez obzira na kvadraturu, rijetko se mogu naći za manje od 1500 eura mjesečno.

U razgovoru s Hrvatima koji žive u Belgiji doznali smo jedan zanimljiv detalj. Stanodavci po zakonu imaju pravo jednom u godini podići najamninu do visine stope godišnje inflacije. Koliko će najamnina porasti ovisi o energetskom razredu stana, ali i o predviđenim radovima na nekretnini. Podizanjem najamnine, naime, stanodavci imaju pravo financirati energetsku obnovu svojih kuća ili stanova. Trenutno je godišnja stopa inflacije u Belgiji najviša u cijeloj Europskoj uniji (3,9 posto), pa će na tome profitirati oni stanodavci koji sad odluče podizati cijene.

U Hrvatskoj je podizanje cijene najma gotovo proizvoljno, iako postoje zakonski propisi koji bi to trebali regulirati. Tako se, primjerice, u internetski oglasnicima stanovi od 45 do 55 kvadrata iznajmljuju za 600 eura, koliko koštaju stanovi u Trnskom i Dubravi do 800 eura, koliko košta stan od 48 kvadrata s garažom u blizini Radničke ulice.

Stanove površine 75 do 80 četvornih metara je u Zagrebu moguće iznajmiti po širokom rasponu cijena koji se kreće od 400 do čak 3000 eura, koliko stoji najamnina za stan od 80 kvadrata s garažom u Donjem Gradu. Veći stanovi stoje od 1000 do 5000 eura mjesečno, ali riječ je o luksuznim novogradnjama u centru grada.

Isplati li se više kupnja ili najam: Hrvatica odabrala i u pet godina uštedjela 12 tisuća eura

Veliki raspon cijena

Stanovi za prodaju su druga priča. Tako smo na internetskom oglasniku pronašli suterenski stan od 50 kvadrata na Savskoj cesti koji se prodaje za 85.000 eura, odnosno za 1700 eura po kvadratu. To je ujedno i najjeftiniji stan te površine u ponudi. Najskuplji je, pak, stan iste površine na Šalati, koji stoji 253.000 eura, što je 5060 eura po kvadratu, iako je riječ o starijoj zgradi.

Gledajući stanove površine 65 kvadrata, primijetili smo da je trenutno u ponudi najjeftiniji stan u Donjem Gradu, koji stoji 139.000 eura, odnosno 2138,46 eura po kvadratu. Najskuplji je stan u Gornjoj Dubravi kojeg vlasnik cijeni na čak 400.000 eura, odnosno 6153,85 eura.

Nešto veći stanovi, od 74 kvadrata u hrvatskoj metropoli koštaju od 120 do 410 tisuća eura, odnosno od 1621,62 do 6307,69 eura po kvadratu, s time da treba naglasiti da je potonji u novogradnji blizu centra grada.

Oglas za stan u Zagrebu izaziva nevjericu: Pogledajte što se prodaje za 155 tisuća eura

Priuštivost stanovanja

Ponuda kuća je, jasno, nešto oskudnija, no ipak smo pronašli neke površine 215 kvadrata, kao u Bruxellesu. Najjeftinija se nalazi na Črnomercu i stoji 295.000 eura, što je 1372,09 eura po kvadratu. Najskuplja je, pak, kuća u nizu na Trešnjevki, koja dođe 645.000 eura, odnosno 3000 eura po kvadratu. U ponudi nekretnina u Zagrebu nalazi se samo jedna kuća od 525 četvornih metara. Njena cijena je 1.040.000 eura, odnosno 1980,95 eura po kvadratu.

Stavimo sve u kontekst priuštivosti stanovanja. Prosječna je neto plaća za ožujak u Hrvatskoj iznosila 1326 eura, što bi značilo da jedna osoba s tom plaćom sebi teško može priuštiti najam stana od pedesetak kvadrata u Zagrebu, dok može računati na kupnju preko kredita do maksimalne stope od oko 120.000 eura.

S druge strane, u Belgiji je bruto minimalna plaća 2029,88 eura, dok je neto minimalac otprilike 200 eura niži. Za taj iznos jedna osoba jedva može iznajmiti stan od tridesetak kvadrata u Bruxellesu, a da uspije pokriti i osnovne životne troškove. Kako su cijene kvadrata donekle povoljnije, moguće je, uz pretpostavku da tamošnje banke nude iste kamate na stambene kredite, kupiti stan od pedesetak kvadrata.