Hrvati, već danas morate dignuti novac iz banke: Štedišama se ne piše dobro

Od danas građani opet mogu upisati trezorske zapise. Država planira prikupiti 250, odnosno 300 milijuna eura, ovisno o tome je li riječ o trezorskim zapisima ročnosti 91 dan ili godinu dana. Trezorski zapisi će se moći upisati do 26. veljače do 11 sati, dok će već sljedećeg dana od 9 do 11 sati trezorce u drugom krugu moći upisati i institucionalni ulagači.

Minimalni iznos po uplatitelju je 1000 eura, a godišnji prinos je 3,75 ili 3,65 posto, ovisno o tome radi li se o onima ročnosti tri mjeseca ili godinu dana. Građani će trezorske zapise moći kupiti uz popust pa je tako minimalni iznos ulaganja za jedan “tromjesečni” trezorski zapis iznosi 990,74 eura, odnosno 964,88 eura za onaj s dospijećem od godinu dana.

Za minimalni ulog od 1000 eura može se zaraditi 9,26 eura za trezorske zapise od tri mjeseca ili 35,12 eura za one kojima je rok ročnosti godinu dana. Građani će po dospijeću dobiti tisuću eura za jedan zapis, što znači da će na jednom trezorskom zapisu ročnosti tri mjeseca moći zaraditi 9,26 eura, a na onom kojem je dospijeće za godinu dana 35,12 eura.

Dobra prilika za štediše

S obzirom na niske kamatne stope u bankama koje se kreću maksimalno do tri posto, ovo je prava prilika za sve one koji imaju depozite u bankama, a na kojima s obzirom na razliku između inflaciju od 4,5 posto u stalnom minusu.

Ekonomski analitičar Damir Novotny objašnjava da su trenutno kamate na depozite u Hrvatskoj niže nego u EU, kao i da u skoro vrijeme neće rasti.

“Banke ne dižu kamate jer je likvidnost jako velika, a tako će i ostati neko dulje vrijeme. Hrvatska narodna banka (HNB) je držala vrlo visoke obvezne pričuve koje su se do ulaska u eurozonu kretale oko 20 posto, što je razlika od 15 posto u odnosu na eurozonu u kojoj se obvezne pričuve kreću negdje oko pet posto.

Ulaganje u trezorske zapise

Nakon otpuštanja obveznih pričuva odjednom se bankama vratio silan novac u likvidnost. Kako su potpuno likvidne i dobro kapitalizirane nisu imale potrebe za podizanjem pasivnih kamata”, objašnjava Novotny napominjući da je Europska središnja banka u isto vrijeme išla za tim da se jedan dio te velike likvidnosti poništi.

Država opet nudi građanima priliku za dodatnu zaradu: Evo koliko donosi nova runda

“U proteklih 20 godina je emitirana ogromna količina eura zbog čega je ESB nacionalnim bankama sugerirala da komercijalnim bankama ponude visoke kamatne stope na depozite kod narodne banke, zbog čega su banke prošle godine bile motivirane da tu likvidnost plasiraju u narodnu banku i time ponište novac kako bi se suzbila inflacija, a manje su bile zainteresirane da plasiraju kredite.

Ove godine bi se sve to moglo izjednačiti i doći će do ravnoteže, ali usprkos tome kamatne stope na depozite neće tako brzo rasti jer banke nemaju potrebe za dodatnom likvidnošću. U takvom okruženju ulaganje u trezorske zapise je dobra ideja jer su prinosi još uvijek jako veći od onih na kamate na štednju”, zaključuje Novotny.