U veličanstvenoj svjetskoj Antologiji zastupljena i dva hrvatska autora!

Hrvatska pjesnikica Dunja Detoni Dujmić u antologiji je zastupljena s pjesmom Tsunami, a književnik Tomislav Marijan Bilosnić s kraćom poemom Razapete djevice

U jednom od najstarijih sveučilišnih gradova na svijetu u Salamanki u Španjolskoj objavljena je antologija svjetskog pjesništva posvećena borbi protiv nasilja nad ženama naslovljena No resignación (Nema predaje). U antologiji je zastupljeno sto trideset i šest (136) pjesnika sa svih strana svijeta – Europe, Južne i Sjeverne Amerike, Australije, Afrike i Azije, među kojima je i dvoje pjesnika iz Hrvatske, a to su Dunja Detoni Dujmić i Tomislav Marijan Bilosnić.

Antologija No resignación (Nema predaje) zbog svoje ovodobne aktualnosti u vrlo kratkom razadoblju izazvala je nevjerojatno veliko zanimanje javnosti u mnogim državama svijeta, od Novoga Zenlanda i Europskih država pa do Kanade, a naročito dobro je prihvaćena diljem hispanskog svijeta. U samo nekoliko dana po izlasku iz tiska antologije, o istoj su se pojavili mnogobrojni hvalevrijedni tekstovi u više španjolskih dnevnih i tjednih novina, baš kao i na više od pedesetak dobro posjećenih poznatih portala diljem svijeta.

Antologiju je u svojoj nakladi objavio Grad Salamanca, u kojoj se kao antologičar i autor uvoda potpisuje španjolsko-peruanski pjesnik i sveučilišni nastavnik, akademik Alfredo Pérez Alencart. Predgovor za antologiju napisao je gradonačelnik Salamanke, španjolskoga grada kulture i umjetnosti Alfonso Fernández Mañueco. Ilustracije u ovoj veličajnoj knjizi od 250 stranica vješto je načinio poznati španjolski slikar Miguel Elías, koji je ugledni predavač na Sveučilištu u Salamanci.

Hrvatska pjesnikica Dunja Detoni Dujmić u antologiji je zastupljena s pjesmom Tsunami, a književnik Tomislav Marijan Bilosnić s kraćom poemom Razapete djevice. Prijevod pjesama hrvatskih autora za ovu antologiju na španjolski jezik načinila je poznata hrvatska hispanistica dr. sc Željka Lovrenčić koja je i dopredsjednica Društva hrvatskih književnika.

Pjesma Razapete djevice Tomislava Marijana Bilosnića uvrštena je i među deset poglavito istaknutih pjesama objavljenih i na izvorniku; tako da je uz španjolski jezik pjesma objavljena i na hrvatskom jeziku. Pritom se Bilosnić našao u društvu značajnijih svjetskih pjesnika kao što su Yashodhara Raychaudhuri (bengalski jezik), Jüri Talvet (estonski), Yohanes Manhitu (indonezijski), Carles Duarte i Montserrat (katalonski), Igor Costanzo (talijanski), Abdul Hadi Sadun (arapski), Dyonisia Karpouzis (grčki), Carmen Bulzan (rumunjski) i Rita Dove ( engleski jezik).
Gradonačelnik Salamanke gosp. Alfonso Fernández Mañueco piše: “macho nasilje događa se u svim državama svijeta nad ženama koje pate, bez obzira na rasu, vjeru, društveni i ekonomski status, kultursku razini ili političku opciju. Antologija Nema predaje bez sumnje je snažan glas u borbi protiv ove sramotne zbilje.

TOMISLAV MARIJAN BILOSNIĆ

RAZAPETE DJEVICE

Žene prodaju kao naftu
djevojke na ponudi nekretnina
u fotoshopu i internetu

Leže žene gole
prazna lica na pozornici
u postelji iskovano srce
na nakovnju noći

Žene svoj zanat vježbaju
berući cvijeće među bičevima
Obljubiše ih
napuniše im trbuh krvlju i olovom
djevice Vukovara
djevice Srebrenice
s bolima vjekova
u strahu od riječi sluha i očiju

Na zlatovezima Zapada
kao crne vrane
razapete
djevice Afrike
U kaležima slonovače znoj
djevica Indije
zipke djevojčica zasute sjemenom
kobre

Tisuću i jedna noć straha
djevice u Arabiji
u Afganistanu
straha među zidovima
koji će joj srce iščupati

Žene čije oči
nikad neće vidjeti zvijezdu kako granjiva
žene koje nestaju u sparini ljeta
među sjenama