Hanžeković tvrdi da je Jutarnji list za drek, a prodaja još gora!

Ovih je dana iz samog vrha EPH procurila vijest o skandaloznom pismu koje je čelni čovjek te medijske kuće slao urednicima Jutarnjeg lista, ogorčen njegovom uređivačkom koncepcijom i prodajom. U tom pismu, koji više sliči naputcima nekadašnjeg Politbiroa CK KPJ, gospodin Hanžeković obrušio se na većinu svojih suradnika te zatražio da se u novinama protežiraju Bandić i ostali

Čelni čovjek EPH Marijan Hanžeković, nakon preuzimanja te medijske kuće iz ruku Ninoslava Pavića, nikako ne može, sa svojim izdanjima, doći na zelenu ganu. Hanžeković je posebno nezadovoljan Jutarnjim listom, njegovim urednicima i novinarima, a posebno ga iritira konstantni pad tiraže, nekoć najprodavanije i najčitanije dnevne novine. Stoga je odlučio uputiti pismo urednicima, u kojem on svoje novine naziva drekom, čija je prodaja još gora. Najviše ga iritira činjenica da se ne provode ili ignoriraju dogovorene mjere smanjivanja troškova i broja novinara. Gazdu EPH posebno zabrinjava nefleksibilnost redakcije u prihvaćanju suradnika s kojima ne djele sve stavove. Tako on navodi slučaj s novinarom Ivicom Šolom s kojim je postignut dogovor i potpisani ugovor o suradnji. No, unatoč tome, žali se Hanžeković, uredništvo Jutarnjeg lista odbija objaviti Šolinu kolumnu, i to bez konzultacije s predstavnikom vlasnika. Iako su prethodno obavljeni razgovori s komentatorima poput Inoslava Beškera i Borisa Vlašića koji su se, svi odreda, složili sa Šolinim angažmanom, to se u Jutarnjem listu nije dogodilo. ‘Čemu sad taj cirkus, i želimo li dodatno devastirati naš i vaš Jutarnji, nakon što smo ga preuzeli u onako lošem stanju’, pita se Marijan Hanžeković. On u pismu izričito traži da se protežiraju Bandić i ostali, smeta ga sustavna demonizacija predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović i zahtjeva da Jutarnji list nakon izbora bude čvrsto na prostoru desnog centra.

Pismo Marijana Hanžekovića objavljujemo u cijelosti:

Na znanje:

Novine su za drek. Prodaja još gora. Ne provode se dogovorene mjere smanjenja troškova i broja novinara. Posebno zabrinjava nemogućnost redakcije u prihvaćanju suradnika s kojima ne dijele sve stavove. S Šolom smo imali dogovor i potpisani ugovor. Zatim ste mu odbili objaviti kolumnu. Bez konzultacije s predstavnikom vlasnika. Prethodno ste obavili razgovore s komentatorima poput Beškera i Vlašića i svi su se složili s njegovim angažmanom. Čemu sad taj cirkus? Želimo li dodatno devastirati naš i vaš Jutarnji, nakon što smo ga preuzeli u onako lošem stanju?

Zamolio sam da pomognemo Milanu oko kampanje. Nije objavljen nijedan konstruktivan komentar. Njegova stranka kao da ne postoji, a po nekim anketama ima i 8%. Znate da nam je to važno. Zamolio sam da budemo objektivni i konstruktivni oko niza stvari. I opet smo skliznuli u agresiju i lijevičarenje. Jedino je Gojko dobro pratio ovu svinjariju oko švicarca. Nakon izbora moramo čvrtsto biti na prostoru desnog centra i tihe građanske, konzervativne većine. Tko se tako ne bude pozicionirao, neče ga biti na tržištu. Ne možemo biti isključivi u stavovima, jer svaka akcija ima reakciju.

To vam najbolje pokazuju rezultati prodaje i čitanosti. Recimo, uzmite za primjer izdanje za petak. Dodali smo kolumnista koji ne zastupa radikalne stavove i prodaja je narasla. To je jedini dan u kojem nemamo veliki pad čitanosti. Što primjer Banca govori o ostalim izdanjima? Isto je u Slobodnoj Dalmaciji. Čim je Dežulović prestao s kolumnama ponedjeljkom, vidjeli smo rast prodaje. Vjerujemo da će tako biti i s Globusom čim čitatelji prepoznaju naše repozicioniranje. Ako još jednom ne razmislimo o liberalnim intelektualcima poput Letice ili Šole, čeka nas daljnji pad i marginalizacija Jutarnjeg lista. A nemamo luksuz državnih poticaja da živimo kao Novosti.

Zamolio sam da podržimo ljude koji u ovoj zemlji rade dobar i pošten posao. Čemu sustavna demonizacija Predsjednice u našim izdanjima Zamolio sam da budemo objektivni, umjereniji i konstruktivniji u svim društvenim pitanjima. Umjesto toga, sve po starom. Uprava ne može provoditi poslovnu politiku bez sudjelovanja redakcije. Rezultati nam nisu dobri. To je djelom zbog lošeg poslovnog naslijeđa, ali i zbog redakcijskog nerazumjevanja društvenih tokova. Čitatelji to vide.

Vaš,

Marijan