Foto: Neja Markicevic / CROPIX/Ilustracija

Opaka bolest više pogađa žene nego muškarce: Liječnik opisao prve znakove oboljenja

Autor: Z.S.

Štitnjača je mala endokrina žlijezda veličine oko pet centimetara s bitnim djelovanjem na cijeli organizam. Smještena je s prednje strane vrata, a oblikom, zbog svoja dva režnja spojena u sredini, nalikuje leptiru. Dva najčešća poremećaja funkcije štitnjače su hipotireoza (smanjena aktivnost štitnjače) i, mnogo češća, hipertireoza (pojačana aktivnost štitnjače). Rak štitnjače je najčešća zloćudna bolest endokrinog sustava.

Zbog svega spomenutog ne treba posebno naglašavati koliko je izrazito važno prepoznati simptome problema sa štitanjčom na vrijeme i potražiti liječničku pomoć. Endokrinolog iz Srbije, prof. dr Miloš Živković, naveo je kako u susjednoj nam zemlji, a ni Hrvatska pritom nije izuzetak, sve više ljudi ima čvorić na štitnjači, ali i da podaci pokazuju kako broj mladih s tim zdravstvenim problemom raste.


Ilustracija: Wikimedia Commons

Pojava kod mladih osoba

“Očekujemo da će dosta ljudi imati problem sa štitnom žlijezdom. Ono što jest iznenađenje je pojava kod mlađih osoba. Ipak, ne vjerujem da će biti klasično oboljenje štitne žlijezde kod mladih, uglavnom se radi o urođenim bolestima koje pedijatri na vrijeme otkriju”, rekao je i nastavio.

“Bolesti štitnjače spadaju u najčešće bolesti u ljudskoj populaciji. Autoimuni tiroiditis, što je autoimuna upala štitne žlijezde, kod osoba mlađih od 30 godina ima svega 10 posto, ali to je u stvarnosti jako puno. Ako gledate osobe koje imaju preko 60 godina, tu već imamo preko 30 posto osoba s ovim zdravstvenim problemom. Neće se svaki autoimuni tiroiditis manifestirati poremećajem štitne žlijezde, ali značajan broj hoće”, upozorio je dr. Živković.

Foto: Ilustracija/Pexels

Pet posto maligno

“Od poremećaja štitnjače boluje oko 12 posto ljudi, od toga je 7 hipotireoza, ostalo su hipertireoze. Što se tiče poremećaja građe, a to su čvorovi, u mladosti ih nema. Ipak, kako starite, učestalost čvorova se sve više povećava. Tako da kada imate 70 godina, isti postotak ljudi ima čvorove u štitnoj žlijezdi. Problem s čvorovima je u tome što je 5 posto njih maligno. Većina je zanemarljiva, ali opet nisu baš svi. Neki su veliki, pa smetaju, neki smetaju zato što pritiskaju, neki su vidljivi, a neki brinu pacijenta. Ostaju ti maligniteti koji su nam problem i gdje mi moramo naći te pacijente koji imaju rizik, da im ustanovimo dijagnozu na vrijeme i adekvatno ih liječimo”, objasnio je.

Shutterstock

Dvije stvari uzrok oboljenja štitnjače

“Veliki porast oboljenja štitnjače su uzrokovale dvije stvari. Prvo su endokrini disruptori, to su tvari iz vanjske sredine koje utječu na endokrini sustav. Tu spadaju endokrini remetitelji. To su sredstva kojima se impregnira tekstil da ne bude zapaljiv. Svaki tekstil za namještaj, zavjese, mora da bude impregiran tim tvarima, da ne bi mogle da se zapale. Neke od tih tvari, koje se srećom ne koriste, udružene su s povećanim brojem karcinoma štitnjače i poremećajem štitne žlijezde. Imamo veliku studiju u Italiji, gdje su gledali incidencu štitne žlijezde u gradovima, gdje postoje odlaganja industrijskog otpada i ovisno o vrsti otpada imali su povećanu ili smanjenu učestalost karcinoma, objasnio je dr. Živković.

“Druga interesantna stvar je epidemija prtilosti. Pretili ljudi generalno, imaju različite karcinome što se odnosi i na karcinom štitne žlijezde. Pretilost u djetinjstvu, mladosti, kod starijih je udružena i to ovisno o tome jesu li u pitanju muškarci ili žene. Opet je određeno sa udruženim vrstama karcinoma. Ako govorimo o autoimunoj tiroidnoj bolesti, tu opet imamo remetitelje, kao što su za materije sprečavanje zapaljivosti ili materije iz plastičnih boca. To sve utječe na veću učestalost, kako poremećaja funkcije, tako i poremećaja građe”, objasnio je doktor.

Foto: Pixabay

Trudnice najosjetljivije

“Najosjetljivije su žene koje planiraju trudnoću i trudnice. Tu moramo imati dobru tiroidnu funkciju, jer će to utjecati na ishod trudnoće. Ne treba praviti paniku, jer sve se to može srediti, ali one moraju da se prate. Također, osobe koje primijete da imaju promjenu u građi, odnosno uvećanu tiroidnu žlijezdu. Osobe koje imaju druge bolesti, kao što su autoimune bolesti ili dijabetes. Treće, osobe koje imaju porodičnu anamnezu tiroidne bolesti”, otkrio je doktor.




Foto: Pixabay

Utječe na kvalitetu život

“Tiroidna bolest značajno utječe na kvalitetu života. Tiroidni hormoni reguliraju dvije stvari. Prvo, mozak je vrlo osjetljiv na koncentraciju tiroidnih hormona, bez obzira da ima li ih puno ili malo. Drugo, tiroidni hormoni reguliraju metabolizam. Ako nema dovoljno tiroidnih hormona, ljudi su usporeni, apatični, depresivni. U stvarnosti, to je jedan poremećaj raspoloženja koji nije prava depresija. Imaju određeni stupanj nadutosti. To je kada se govori o teškoj hipertireozi”, objasnio je dr. Živković.

“Kada govorimo o blagoj hipertireozi, to je nešto što se preklapa s problemima svakodnevnog života. To su problemi sa koncentracijom, pamćenjem, raspoloženjem, ali ništa što je patološki. To je blaga tiroidna disfunkcija. S druge strane, teško je to preskočiti, to je višak tiroidnih hormona. Takvi ljudi su nervozni, razdražljivi, imaju lupanje srca, gubitak na težini, preznojavanje. Problem s viškom tiroidnih hormona je taj što on posebno utječe na mišiće i na srce. Srećom, ono što je bilo prije 30 godina, kada smo stalno viđali mlade osobe sa tirotoksičnim srcem, to je teška insufijencija srca praćena potpunim poremećajem ritma, to danas se to ne viđa, jer se dijagnosticira na vrijeme. To su teške bolesti”, istakao je dr. Živković.

Postoji lijek

“Kada govorimo o tiroidnim bolestima, mi hipotireozu liječimo lijekom tiroksinom, ali neliječena hipotireoza je smrtonosna. Prvo uništi kvalitetu života, onda nastaje nešto što se zove miksedemsko ludilo, koma i smrt. Jedan lijek, jedna mala tableta dnevno, koja je uz to i jako jeftina, omogućava čovjeku da živi potpuno normalno. To je trijumf medicine. Svi govore o penicilinu ili inzulinu, a o teroksinu nitko, a on je podjednako moćan kao i ova dva druga lijeka”, rekao je.




Prvi simptomi

“Ako ljudi primijete da im nešto raste u vratu, gubitak na težini, lupanje srca, ekstremnu nervozu, preznojavanje – to može biti hipertireoza. Puno je teže s hipotireozom, jer se ona u prvoj fazi preklapa sauobičajenim stvarima. Ljudi koji imaju hipertireozu ne moraju imati simptome, a ljudi koji je nemaju, mogu imati simptome. To su problemi s pamćenjem, koncentracijom, problemi sa raspoloženjem, ništa što bi ukazalo da je patološko. Tek u drugoj fazi nastaju ozbiljni problemi – usporenost, promuklost, žućkasta koža. Najveći problem i kad idete u drugu fazu je taj što ni pacijent, a ni okolina to ne primete”, objasnio je doktor.

TIHI UBOJICA HORMONA: Od bolesti štitnjače četiri puta češće obolijevaju žene

Žene češće obolijevaju od autoimunih bolesti

“Žene češće obolijevaju od autoimunih bolesti. Jedno je pitanje estrogena, drugi razlog je da kod žena koje su rađale postoji dio bebinih stanica. Najintresantnije i najkompleksnije objašnjenje je to da žene imaju dva X kromosoma. Od ta dva X kromosoma se po principu slučajnog izbora jedan inaktivira i vi praktično stalno imate jednu blagu stimulaciju imunog sistema stalno kod žena”, rekao je doktor i pojasnio da netko može imati Hašimoto i da se nikada ne uspostavi kao bolest.

SPASITE SVOJU ŠTITNJAČU: Ovo su namirnice koje ti mogu pomoći!

“Hašimoto je mnogo češći kod žena, nego kod muškaraca. Ne mora se svaki Hašimoto manifestirati kao bolest u smislu bolest kao poremećaj štitne žlijezde, ali mi možemo vidjeti promjene na ultrazvuku koje su vrlo tipične i sada nam radiolozi uglavnom uspostavljaju dijagnoze Hašimota i možemo naći antitijela. Problem je što ta antitijela ne moraju biti cistotoksična, moraju razarati tkivo ili mogu to raditi vrlo sporo. Netko može imati Hašimoto čitav život i da mu se nikada ne manifestuje kao bolest, a nekome se za šest mjeseci uspostavi dijagnoza i ima tešku hipotireozu. Tada je terapija doživotna. Sve terapije su dostupne i nadam se da će ove brojke uskoro stagnirati”, zaključio je prof. dr. Miloš Živković u emisiji ‘Uranak’ na televiziji K1.

Autor:Z.S.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.