Foto: Pixabay

MOŽEMO LI BITI ALERGIČNI NA HLADNOĆU? Napravite ovaj kućni test i provjerite jeste li preosjetljivi na niske temperature

Autor: Zlatko Govedić

Alergija na hladnoću ubraja se u posebnu skupinu alergijskih bolesti koja se zove “fizikalne urtikarije”, a poznata je kao “zimska alergija” ili “alergija na zimu”. Najčešće je uzrokovana preosjetljivošću organizma na niske temperature. To je najčešća fizikalna urtikarija, a nastaje kada se koža izloži djelovanju hladnog zraka, vjetra, vode i hladnih predmeta.

Relativno je rijetka i javlja se kod svega 5% alergičara, dok u blažim slučajevima može ostati i neprepoznata jer mnogi ljudi smatraju kako je u pitanju samo pretjerana osjetljivost na hladnoću.

Žene su nešto podložnije ovoj vrsti alergije, koja se prvi put može manifestirati već u djetinjstvu.

Simptomi se javljaju kod izlaganja hladnoći – primjerice, kod izlaska na hladan zrak ili vjetar, konzumiranja hladne hrane i pića, kupanja u hladnoj vodi te dodirivanja hladnih predmeta. Najčešće se alergija na hladnoću očituje na otkrivenim dijelovima tijela (lice i šake) pa nakon izlaska van nastaje crvenilo i svrbež kože.

Za neke ljude, alergija na hladnoću je samo privremena i javlja se kao nuspojava neke druge bolesti, na primjer tijekom mononukleoze ili mikoplazme, no za neke je ona doživotno stanje.

Od osipa do anafilaktičkog šoka

Nakon nekoliko minuta javlja se urtikarija (osip popraćen svrbežom, poznat i kao koprivnjača jer je slična reakciji kože na dodir s koprivom) te crvenilo i otok, uglavnom na mjestima izloženim hladnoći, kao što je, primjerice, lice. ili rukama.

Može doći do otoka usana, očiju, ušnih resica, nosa, čela ili čak cijele glave, te “mrlja” po cijelom tijelu, otežanog disanja ili čak anafilaktičkog šoka koji može završiti smrću ako se oboljelom odmah ne pruži pomoć. Anafilaktički šok najčešće se javlja ljeti pri naglom ulasku ili skoku u hladnu vodu. Općenito, pacijenti prvo primijete da su alergični na hladnoću kada uđu u hladnu vodu.




S druge strane, preosjetljivost na hladnoću često nije tako “burna”, pa oni koji na hladnoću ne reagiraju jače od crvenila, blagog osipa i svrbeža godinama ne prepoznaju da je riječ o alergiji.

Atipična alergija

Podrijetlo alergije na hladnoću nije u potpunosti razjašnjeno. Preosjetljivost na hladnoću je netipična u odnosu na uobičajene alergijske reakcije jer atopija (nasljedna sklonost) nije uočena, pa se pretpostavlja da je alergija na hladnoću vjerojatno uzrokovana načinom života, stresom, infekcijama, drugim bolestima itd.

Osobe alergične na hladnoću vrlo su rijetko alergične na nešto drugo, što obično nije slučaj s drugim alergijama (primjerice, alergični na pelud najčešće su alergični na više vrsta biljaka i/ili određene namirnice).




Kod nekih bolesnika u krvi se pojavljuju krioglobulini, bjelančevine koje se pri niskim temperaturama mogu taložiti u određenim organima (najčešće bubrezima) i uzrokovati autoimunu bolest krioglobulinemiju, koja također zahtijeva internističku obradu.

Ispitivanje kockicama leda

Test kojim se dokazuje alergija na hladnoću provodi se tako da pacijent drži kockicu leda učvršćenu gazom na podlaktici petnaestak minuta. Nakon tog vremena preosjetljive osobe razviju ranu alergijsku reakciju: osip, crvenilo, otok i sl. Kod nekih se reakcija ne javlja samo na mjestu kontakta s ledom, već i po cijelom tijelu, pa se testiranje uvijek provodi. vrlo oprezno.

Simptomi alergije na hladnoću brzo nestaju čim se bolesnik ugrije, pa je najbolja prevencija izbjegavanje kontakta s hladnim predmetima, zrakom, vodom, snijegom i slično. To ne znači samo izbjegavanje zimskih “radosti” kao što su skijanje, grudanje i sanjkanje, već ponekad i izbjegavanje dodirivanja svih hladnih predmeta (npr. osoba može dobiti alergijsku reakciju ako se uhvati za hladan rukohvat u tramvaju).

Također, treba izbjegavati izlazak vani kada su najniže temperature ujutro i navečer. Prije izlaska obavezno se utoplite (kapa, šal, rukavice) i zaštitite kožu “hladnim” kremama za zimske uvjete.

Pomažu i antihistaminici, antialergijski lijekovi koje treba popiti pola sata prije izlaganja hladnoći, a budući da alergije na hladnoću ne oslobađaju samo histamin u organizmu, već i acetilkolin, dobro djeluju i lijekovi s antikolinergičkim učinkom. Neki oblici alergija također se liječe kortikosteroidima.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.