Čujete glasove kada nema nikoga? Ne brinite se, niste ludi, to se događa i zdravim ljudima

Iako fenomen u kojem čujemo glasove obično povezujemo s neurološkim stanjima poput shizofrenije, nova studija sugerira da većina mozgova može biti zavarana da čuje glasove koji nisu stvarni, uz određene uvjete.

Istraživači iz École Polytechnique Fédérale de Lausanne (EPFL) u Švicarskoj i Sveučilišta Savoie Mont Blanc u Francuskoj željeli su istražiti kako se auditivno-verbalne halucinacije (AVH) mogu potaknuti u umu – čujemo glas, ali nema govornika.

Prethodne studije sugeriraju da su te halucinacije uzrokovane ili nemogućnošću ispravne razlike između sebe i okoline ili snažnim uvjerenjima i pretpostavkama koje nadmašuju ono što se zapravo događa u okolini. Tim je želio ispitati obje teorije.

Zašto vidimo duhove? Stručnjaci objašnjavaju da naše halucinacije nisu posve slučajne ni beznačajne!

Pritiskanje gumba

U novom eksperimentu s 48 sudionika, tim je koristio tehniku koju su već ranije razvili. Sudionici su pritiskali gumb ispred sebe, a robotska ruka ih je gurala s leđa. U ovom novom eksperimentu, vrijeme odgode u guranju je variralo, a volonteri su nosili slušalice koje su puštale miks “ružičaste buke” poput zvuka vodopada, povremeno praćene isječcima glasova – i vlastitim i tuđim.

Kao i u prethodnom testiranju pritiskanja gumba, sudionici su izvijestili da osjećaju prisutnost iza sebe zbog guranja, ali neki su također izvijestili da čuju glasove koji nisu bili prisutni preko slušalica.

Zanimljivo je da je fenomen u kojem se čuju glasovi bio češći ako su volonteri prvo čuli tuđi glas prije svog i ako je postojao odmak između pritiskanja gumba i guranja ruke. Kao da su sudionici u testiranju stvarali glas kako bi objasnili osjećaj prisutnosti iza sebe.

Rezultati sugeriraju da su obje pretpostavke o okidačima halucinacija točne.

Novo svjetlo

Sudionici samo nisu ispravno pratili svoju okolinu te su bili pod utjecajem snažnih uvjerenja o tome što se događa oko njih.

Važno je napomenuti da je učestalost halucinacija rasla s duljinom testiranja, pa su sudionici bili skloniji čuti fantomske zvukove prema kraju eksperimentalne sesije.

Ovaj uvid može pomoći u razumijevanju odnosa između takvih halucinacija i stanja poput Parkinsonove bolesti. Također ukazuje na to da ako čujete glas u svojoj glavi, možda to nije neposredan razlog za zabrinutost (iako je najbolje posjetiti liječnika ako ste zabrinuti).

“Osim što su ovi rezultati inovativni i važni metodološki, bacaju novo svjetlo na fenomenologiju AVH-a, pružajući eksperimentalnu potporu za obje istaknute, čini se, oprečne teorije – prikazujući AVH kao hibrid između problema u samopraćenju i hiperpreciznih pretpostavki”, zaključuju istraživači.