fbpx
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Plenković o uvođenju eura: ‘Plan je da se od početka rujna istaknu cijene i u eurima i u kunama. Novac građana u bankama će se automatski pretvoriti u euro’

Autor: Dnevno

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je u ponedjeljak Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute. Prijedlog je predstavio zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem i ministrom gospodarstva i održivog razvoja Tomislavom Ćorićem. Osim Prijedloga zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, predstavljene su i Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.

Na početku je premijer Plenković rekao da je cilj prezentacije da se dodatno senzibilizilira javnost o zakonu za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj. Naglasio je kako je jedan od ključnih razloga zašto uvodimo eura jest to što je Hrvatska visoko eurizana zemlja.

“Schengenski prostor i europrostor su jedine dvije dublje integracije u koje Hrvatska treba pristupiti. 2022. je godina odluka i o jednom i o drugom”, rekao je Plenković.


Euro se uvodi od 1.1. 2023.

“2017. godine pokrenuli smo javnu raspravu o uvođenju eura, nakon nekoliko mjeseci je vlada usvojila tu strategiju. Mi smo visoko eurozirana ekonomija. 70 posto prihoda u turizmu dolazi od turista iz država članica, 60 posto robne razmjene, 70 posto oročene štednje je u euru ili vezano uz euro, oko 60 posto kredita”, rekao je premijer.

Naglasio je kako štednja i krediti i robna razmjena i prihodi od turizma su vezani uz europodručje.

Euro se uvodi od 1.1. 2023. godine.

“Za godinu dana, 17. siječnja, jedino platno sredstvo u Hrvatskoj bit će euro. To je važno da shvatimo blizinu. Plan je da se od početka rujna istaknu cijene i u eurima, i u kunama. Da proces krene i prije nego što se uvede euro”, rekao je premijer.  Naglasio je kako bi to trebalo početi prvog ponedjeljka u rujnu, odnosno 5. rujna.

Proces tranzicije godinu dana

Naglašeno je kako će svi moći u bankama, Fini i pošti zamijeniti kune za eure. Proces tranzicije će nakon uvođenja eura trajati još godinu dana. Nakon tog roka građani će moći svoje kune donijeti u HNB i besplatno ih zamijeniti novčanice kune u eure.

Pozvao je građane da već sada oni koji imaju gotovi novac, a kojeg drže kući, da ga polažu na svoje račune u bankama.




“Trenutkom prihvaćanja eura, sve u kunama u bankama automatski će se pretvoriti u eure, za građane nema dodatnog posla. Cijene će još cijelu 2023. biti istaknute i u kunama, i u eurima. Dakle, 16 mjeseci”, rekao je premijer, naglasivši kako neće biti troškova za građane godinu dana za zamjenu kuna u eure bez naknade.

Nakon premijera Plenkovića riječ je preuzeo ministar financija Zdravko Marić.

I on je naglasio kako će se novac u bankama automatski promijeniti u euro prema tečaju za konverziju. Dodao je kako kod pravila preračunavanja situacija je jako važna.




“Paritet 7.534 se uzima, nije se još mijenjao. Zaokružuje se na dvije decimale. Ukoliko je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje, a ako je treća decimala jednaka ili veća, druga decimala se povećava za jedan”, naglasio je Marić.

Ovo su iznimke

Rekao je kako je ideja da za građane sve prođe jednostavno i besplatno te nadodao da od početka rujna je obvezno iskazivanje dualnih cijena u kunama i eurima. Istaknuo je da je uvjeren da će neki trgovci i ranije krenuti s time.

“Četiri mjeseca prije i 12 mjeseci nakon obvezno je jasno iskazivanje cijenama u kunama i eurima”, naglasio je Marić, dodavši kako je postajala ideja da se prije uvođenja eura jače istakne cijena u kunama, a nakon uvođenja cijena u eurima, no da je u razgovoru s poslovnim subjekata došao odgovor da bi to iziskivalo velike troškove te se na kraju od toga odustalo.

Marić je otkrio da postoje iznimke od dvostrukog iskazivanja cijena, a riječ je o automatima za prodaju malih proizvoda, štandovima na tržnicama, pokretnoj prodaji, prigodnoj prodaji kao i predmetima koji su  unaprijed otisnuti. No, naglasio je kako račun mora biti iskazan i u kunama i u eurima.

Što se tiče iskazivanja plaće na listama, Marić je rekao da je prijedlog da samo ukupni iznos bude iskazan u obje valute: “To je nešto o čemu smo dosta razmišljali, ali otvoreni smo i za dodatne sugestije tijekom javnog savjetovanja”.

Strah od porasta cijena

Naglasio je da od početka rujna ide predopskrba banaka novčanicama eura, a onda i kovanicama. Potom kreće predopskrba građana novčanicama i kovanicama eura, dodavši kako će dva tjedna nakon uvođenja trajati dvojni optjecaj eura i kuna.

Ministar je rekao koji je maksimalni iznos novčanica ili kovanica za zamjenu po transakciji: “Do maksimalno 100 novčanica ili 100 kovanica po jednoj transakciji. Možete i više, ali onda je moguća neka naknada”, rekao je Marić. Naglasio je da i dalje vrijedi pravilo da do do 75.000 kuna barata se u gotovom novcu, a iznad toga treba položiti na račun te to ostaje i i kod konverzije kuna u euro.

Jedno od prvih pitanja bio je porast cijena koji bi mogao doći s uvođenjem eura.

“To je jedno od najvažnijih pitanja. Strah je od dodatnog porasta cijena, zaokruživanja cijena na više, utjecaja na inflaciju… Pokazalo se u nekoliko zemalja koje su uvele euro, uključujući i Sloveniju, da je taj efekt bio jednokratan.

Što se tiče inflacije, guverner HNB-a Vujčić rekao je kako primjeri drugih zemalja pokazuju da je porasla između 0,2 i 0,4.

“Pozivam sve da učinimo da ne bude neopravdanog povećanja cijena. Da ne bude lovaca u mutnom”, rekao je Marić.

Otiđite kod onih koji ne dižu cijene

Ministar Marić je naglasio da troškovi uvođenja eura postoje za državu i financijske institucije, ne za građane: “Trošak na inflaciju je možda najveći. Mi držimo tečaj fiksnim već od 1993., 1994. godine, ne možemo aktivno koristiti tečaj kod inflacije. Ne možemo dopustiti ni da depricira ni da apricira, nemate izbora, morate držati taj tečaj fiksnim. Što se tiče inflacije, imamo primjere iz drugih zemalja da je inflacija porasla”, rekao je guverner Vujčić.

“Kod nas je inflacija iz drugih razloga. U prvoj polovici godine ćemo još imati visoku inflaciju, u drugoj polovici godine bi se trebala početi ispuhivati. Tamo gdje ima konkurencije, otiđite kod onih koji ne dižu cijene. To je najbolja zaštita. Tamo gdje je konkurencija, ne treba intervencija države. Intervencija je opravdana samo tamo gdje nema konkurencije”, rekao je Vujčić.

Naglasio je kako imaju pouzdan podatak da bi 36 milijardi gotovine moglo doći na konverziju. “Svi koji mogu neka tu gotovinu donesu u banku, banke će im odmah to promijeniti”, još jednom je naglasio Vujčić.

Nakon toga je premijer Plenković ponovno pitan o demografiji nakon što prošli tjedna dobili prve rezultate Popisa stanovništva.

“Dao sam intervju od 45 minuta na televiziji i onda se dva dana taj intervju ignorira, čak i na toj televiziji. To jedna od najbizarnijih stvari. To mislim da nije normalno. Negativni prirodni priraštaj je 165 tisuća ljudi. Govorio sam da je demografija najvažnije pitanje. Negativna je zadnjih 70 godina. Mali skok je bio jedino 1996., 1997.”, rekao je premijer. Ponovno je naglasio najbolji kreditni rejtingu u povijesti te je ponovio, kako je rekao, niz mjera da obitelji imaju što više djece. No, ponovio je da je to pitanje i kulturološko i da je arhitektura života danas drukčija.

Stopa inflacije porasla na 5.5 posto

Naglasio je da se on osobno ne osjeća odgovornim za to što se ljudi masovno iseljavaju iz Hrvatske.

Tijekom konferencije za javnost stigao je podatak da je stopa inflacije porasla na 5.5 posto, nakon čega je ministar Marić rekao: “Treba vidjeti u idućih nekoliko mjesecima kako će se kretati cijene struje i plina. One imaju velik učinak na kretanje ostalih cijena. Inflacija je nažalost ponovno postala tema, to nije varijabla koju treba zanemariti, ali na to Hrvatska i slične zemlje u velikom dijelu ne mogu utjecati, to je u velikoj mjeri uvezeno”.

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.