Trikovi, sumnjivo ‘guranje’, sporne poruke: Što se događa sa slučajevima Rimac i Žalac?

Visoki kazneni sud nedavno je poruke izvučene iz mobitela Josipe Pleslić ex Rimac proglasio zakonitim dokazima u postupcima protiv nje. Riječ je o porukama koje su istražitelji pronašli nakon što je tadašnja HDZ-ova državna tajnica uhićena krajem svibnja 2020. godine. Među tim porukama nalaze se i one u kojima se spominje AP, što je, nesumnjivo, kratica za premijera Andreja Plenkovića. S njim je državna tajnica iz ondašnjeg Ministarstva uprave često kontaktirala, a obraćala mu se i zbog famoznog vjetroparka Krš-Pađene, zbog kojeg je na kraju i završila u kaznenom procesu.

Istodobno, Visoki kazneni sud te iste poruke nije prihvatio kao zakonite dokaze u procesu protiv Gabrijele Žalac. Nekadašnja bliska Plenkovićeva suradnica, koja je bila i ministrica europskih fondova, optužena je u aferi Softver zbog sumnjivo visoke cijene softvera što ga je platila europskim novcem. Visoki kazneni sud zaključio je da Županijski sud u Zagrebu, pred kojim se vodi proces protiv Žalac i suoptuženih, mora još malo razjasniti zašto smatra da su te poruke zakoniti dokazi.

Takva je odluka donesena nakon što se Gabrijela Žalac žalila na prihvaćanje poruka kao zakonitih dokaza. Drugim riječima – iste poruke u dva različita sudska postupka različito su tretirane. U postupku protiv Rimac zakoniti su dokazi, a u postupku protiv Žalac još se moraju vagati.

Sumnjivo guranje

Nedavno smo već postavili pitanje o potezu Visokog kaznenog suda u slučaju Gabrijele Žalac, koju je taj najviši sud u zemlji nesumnjivo u ovom trenutku zaštitio od nastavka kaznenog progona. To ukazuje na ispolitiziranost Visokog kaznenog suda u kojem još formalno sjedi i Ivan Turudić, novoizabrani glavni državni odvjetnik. Turudić bi novu dužnost trebao preuzeti 27. svibnja ove godine.

S njim je, kako je proizišlo iz nedavno objavljenih tajnih poruka, Josipa Pleslić, dok se još prezivala Rimac, bila u iznimno bliskim odnosima. Osim što ga je, kako proizlazi iz poruka iz njezina mobitela koje je otkrio Jutarnji list, posjećivala na sudu, sudac Turudić pozivao ju je i u svoj stan dok je bio sam.

Ova fotografija je USKOK-ov važan dokaz protiv Josipe Rimac: Izvukli je iz njezina mobitela

Da je blizak s Josipom Pleslić ex Rimac, Turudić je potvrdio i sam kada je tražio da ga se izuzme iz njezina slučaja kada su žalbe u aferi Vjetroelektrane stigle na Visoki kazneni sud. Taj sud na kraju je potvrdio da su poruke izvučene iz njezina mobitela zakoniti dokazi. Većina njih, doduše, nije priložena uz optužnicu kojom je obuhvaćeno njezino, za USKOK sumnjivo, guranje projekta vjetroparka Krš-Pađene. Priložene su samo one kroz koje se rekonstruira komunikacija vezana za vjetroelektrane. Ostale, poput onih što ih je razmjenjivala s Turudićem, ipak se nalaze u sudskom spisu, ali ne u samoj optužnici. Služe da se sagleda kontekst svega što je nekadašnja HDZ-ova državna tajnica radila.

U pravosudnim krugovima nagađa se da je većinu vlastitih poruka upravo ona sama pustila u javnost, odnosno dala ih medijima kako bi naštetila bivšoj stranci koja je se u rekordnom roku odrekla. Naime, nakon uhićenja i pritvaranja Josipa Pleslić ex Rimac po kratkom postupku izbačena je iz HDZ-a.

Poruke iz mobitela

Iako je dotad bila omiljena stranačka figura, u trenutku uhićenja Josipa Rimac dolazi na listu nepoželjnih. Izbacuju je iz stranke, ona tvrdi na vlastiti zahtjev. Svi se još sjećaju kako je nakon izlaska iz istražnog zatvora uz znakovit pogled poručila: “Izgledam li kao netko tko bi nekog optužio?” Bilo je to protupitanje na upit o tome hoće li optužiti neke druge ljude iz stranke.

Iako je, dakle, javno rekla da se neće osvećivati, svjesna, kako je tvrdila, da se funkcije i pozicije dobivaju i gube, Rimac je, prema stavu naših sugovornika iz pravosudnih krugova, nakon izlaska iz Remetinca ipak počela raditi pomutnju. Naime, u javnost su naglo počele izlaziti poruke iz njezina mobitela u kojem “nema koga nije bilo”. Našla se tu i osobno aktualna glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek, s kojom je Rimac kontaktirala upravo zbog vjetroparka Krš-Pađene.

Naglo je onda, ponovno na osnovi poruka iz mobitela bivše HDZ-ove državne tajnice, procurila i afera sa zapošljavanjem prijatelja premijerova glasnogovornika Marka Milića u Hrvatskim šumama. Onda su se pojavile poruke o raspodjeli šumske građe. Rektor riječke katedrale, monsinjor Matija Matičić, pisao je Krunoslavu Jakupčiću, ondašnjem šefu Hrvatskih šuma, a u porukama je spominjao Andreja kojem je rekao da je upravo Jakupčić pravi čovjek na pravome mjestu. Inače, Matičić je od Jakupčića tražio pomoć za tvrtku Cedar iz Vrbovskog, da joj se isporuči više trupaca.

Trik?

Vrhunac je ipak bila objava poruka s Ivanom Turudićem. Zbog njih se čak oglasio novi suprug Josipe Rimac, a iz njoj bliskih krugova može se čuti kako sprema tužbe protiv medija koji su te poruke objavljivali.

Je li to trik da se zamete trag prema mogućem izvoru poruka ili je pak vjerojatnija verzija kojom se također barata u pravosudnim krugovima – da iza objave ovih poruka stoje ljudi iz DORH-a. Željeli su, nagađa se, na taj način utjecati na javni poziv za glavnog državnog odvjetnika, odnosno kompromitirati Turudića, što im, međutim, nije uspjelo. Vlada i Sabor imenovali su ga za čelnog čovjeka DORH-a iako je porukama koje je razmjenjivao s Josipom Rimac njegov integritet duboko kompromitiran.

Bilo kako bilo, poruke Josipe Pleslić iz vremena dok je još bila Rimac zakoniti su dokazi i sudski postupak protiv nje uskoro bi trebao biti nastavljen. Onaj protiv Gabrijele Žalac u aferi Softver vraćen je gotovo na sam početak. Znači li to da je bivša HDZ-ova državna tajnica čije su poruke preplavile javni prostor i kompromitirale mnoge, među kojima i neke suce, u nemilosti domaćeg pravosuđa za razliku od Plenkovićeve omiljene bivše ministrice?

Novi time-out

Upravo takav zaključak mogao bi se izvesti ako se pogledaju detalji oba slučaja u kojima su protagonistice nekoć moćne HDZ-ovke, obje bliske premijeru Plenkoviću. On je sada dobio mandat za sastavljanje nove vlade, a njih dvije čeka optuženička klupa. Doduše, s različitom dinamikom rasplitanja afera, što bi moglo ukazivati na značaj koji svaka od njih ima kod šefa Vlade i HDZ-a. Josipa Rimac očito nije na onoj razini do koje je došla Gabrijela Žalac, ali i nakon uhićenja slika svakog od tih postupaka je drugačija. Poruke Josipe Rimac preplavile su medije, dok Gabrijela Žalac od početka slučaja Softver nije istupala u medijima. U javnosti šuti.

Pojavile su se tek informacije da su joj istražitelji nudili nagodbu, no ona na nju nije pristala. Pročulo se zatim da je bijesna jer zbog kaznenog postupka koji se protiv nje vodi ne može uspješno razvijati vlastiti biznis pa joj ni financijska situacija nije zavidna. To ju je, tvrdili su neko vrijeme bliski joj izvori, navelo na ideju da pokuša trgovati s tužiteljima i odati im neke zanimljive detalje o Plenkoviću.

Novi udarac za Josipu ex Rimac: U ovo je polagala nadu, a sada je sve palo u vodu

Kao ministrica u Vladi, Gabrijela Žalac je zasigurno bila upoznata s mnogim državnim poslovima, ali i ulogom premijera u njima. Je li saznala i nešto što bi moglo biti zanimljivo istražiteljima zasad nam nije potvrđeno. Više izvora uvjerava nas pak da se Žalac lomila oko mogućeg priznanja krivnje u zamjenu za blagu kaznu uz istodobno isporučivanje tužiteljstvu nekog od jačih HDZ-ovih kapitalaca.

Do toga zasad nije došlo. Da je doista u povoljnijem položaju, potvrđuje i to što je od Visokog kaznenog suda Žalac nedavno dobila novi time-out, odnosno dodatno vrijeme prije nego što joj proces bude nastavljen. Naime, prihvaćena joj je žalba te je zaključeno da se odluka o zakonitosti dokaza, točnije poruka između nje i Rimac u kojima se spominje i AP, mora bolje razjasniti.

Sporne poruke

Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu trebalo bi se ponovno sastati početkom lipnja, no na toj sjednici tek će se iznova raspravljati o zakonitosti poruka iz mobitela Josipe Rimac. Ovdje treba podsjetiti da ih je u slučaju same Rimac Visoki kazneni sud već prihvatio kao zakonite dokaze. Ispunjava li takvim kontradiktornim odlukama Visoki kazneni sud svoju ulogu ujednačavanja sudske prakse? Svrstava li se politički? Kako je moguće da su u jednom predmetu isti dokazi zakoniti, a u drugom im zakonitost još nije potvrđena? Činjenica je da suci ne mogu odgovarati zbog svog stava, pa tako ni zbog ovakvih različitih odluka u identičnim slučajevima. Iza toga se nerijetko skrivaju, izbjegavajući bilo kakve javne rasprave o svojim potezima.

Nakon što optužno vijeće u slučaju Žalac još jednom razmotri sporne poruke, te još jednom obrazloži zašto ih smatra zakonitim dokazima, bivša Plenkovićeva ministrica imat će zakonsku mogućnost još jednom uložiti žalbu. O toj žalbi ponovno će odlučivati Visoki kazneni sud, koji je može prihvatiti ili odbiti, ali može opet vratiti slučaj na ponovno odlučivanje. Posljednji put Visokom kaznenom sudu za odluku u slučaju Žalac trebalo je oko godinu dana. Dakle, sasvim je jasno da Gabrijela Žalac do iduće godine neće morati sjesti na optuženičku klupu.

Proći će tako više od tri godine otkako je Gabrijela Žalac bila uhićena te više od pet godina otkako je portal Telegram otkrio da je softver koji je kupila za ministarstvo preplaćen. Poznato je da je USKOK zaključio da pri tome nije učinjeno ništa nezakonito, dok je europsko tužiteljstvo, koje je kasnije preuzelo slučaj, naložilo uhićenje bivše Plenkovićeve ministrice.