Foto: Unsplash, Ilustracija

Srbin došao u Njemačku pa sablaznio ljude pitanjem: ‘Čovječe, ti kupuješ smrt, to je za zatvor’

Autor: Dnevno.hr

U Facebook grupi imena Srbi u Njemačkoj nastao je potpuni kaos nakon što je jedan Srbin ljude zamolio suludu uslugu. Naime, muškarac koji je sakrio svoj identitet upitao je može li mu netko srediti ni više ni manje nego vozačku dozvolu!

Objava je napisana poprilično nepismeno, a u prijevodu glasi ovako: “Dobar dan moram pisati anonimno jer mi je glava k’o bomba. Treba mi netko tko može hitno krivotvoriti vozačku dozvolu, ne pitam za cijenu”, započeo je on.

“Neću imenovati dvije osobe iz grupe koji su postali bezobrazni i traže novac, a kada ga dobiju, blokiraju i uživaju u tuđoj muci. Molim samo ozbiljne da se jave i da pomognu. Da navedem, kupovina vozačka dozvole”, piše Srbin.

Ideja za zatvor

Ljudi su naprosto ostali u šoku.

“Čovječe, ti kupuješ smrt za sebe, za obitelj i sve sudionike prometa. Jeste li vi normalni? Ne vjerujem što sam pročitala”, napisala je jedna žena ispod objave.

“Još deset puta da te zeznu i zatvore na 10 godina da se naučiš pameti. Ako je moguće. Ali teško!”, mišljenja je drugi komentator.




“To je za zatvor! Za tebe me nije briga, ali za živote drugih nedužnih ljudi jest!”, ogorčen je član grupe.

I dok se većina zgražala, dio ljudi mu je savjetovao da upiše vozačku školu i položi ispite, a nažalost je bilo i onih koji su mu rekli da se javi privatnom porukom.

Foto: Unsplash

‘Sve je jednostavnije’

Inače, procjenjuje se da u Njemačkoj živi oko 400.000 Srba. Kako je nedavno pisao Blic, prosječan Srbin u Njemačkoj zarađuje između 1.500 i 4.000 eura, najčešće iznajmljuje stan, donekle zna njemački jezik, školuje djecu, penzija mu je važna i ne bi se vratio u Srbiju sve dok može da radi i zarađuje.




Na pitanje zašto i što im je to tamo toliko bolje, kažu da je sve nekako “lakše, sporije, uređenije i sa mnogo manje stresa i razmišljanja o tome kako sutra”. Ali, mnogi kažu i da je domovina u srcima, da sjeta postoji i da su ljeta i odmori rezervirani za rodbinu i da se tada troše bez grižnje savjesti.

Svoju egzistenciju temelje na radu i to najčešće u manjim firmama u oblasti ugostiteljstva i proizvodnji, ali i u zdravstvu, metalnoj industriji, građevinarstvu, poljoprivredi, uslugama čišćenja, osiguranja… Za većinu ovih poslova ne treba im dobro znanje jezika, mada je poželjno, dok je u zdravstvu obavezno. S godinama mnogi od njih i nauče jezik, oni stariji teže, ali djeci koja se školuju vremenom postaje kao materinski.

U pravilu, onima koji su bolje obrazovani i bolje govore njemački jezik, jednostavnije je pronaći posao. Ipak, većina radnika iz Srbije u Njemačkoj radi one manje plaćene poslove, za koje se traži samo diploma srednje škole i površno znanje jezika.

Hrvati otkrili o kojem autu sanjaju: Pregledavali su ga najviše, a cijena će vas iznenaditi

Muškarci najčešće zarađuju na građevini i srodnim djelatnostima, gdje u prosjeku zarađuju i do 2.500 eura mjesečno. Zidar zarađuje 3.214 eura, soboslikar 2.975 eura, a kovač može zaraditi 3.053 eura mjesečno. Umijeće varioca se plaća oko 2.819 eura, a keramičara oko 3.000 eura. Vozač viličara, na primjer, ima prosječnu platu 2.679 eura, a sve su to prosječne plate po službenoj statistici.

Veliki broj Srba je u Njemačkoj radi i u ugostiteljstvu bilo kao kuhari ili posluga i tu su plate nešto manje i kreću se oko 1.800 eura u prosjeku.

Medicinske sestre, u ovoj ekonomski najrazvijenijoj evropskoj zemlji zarađuju i do 2.600 eura. Ono što je interesantno jeste da mnogi Srbi u Njemačkoj često rade i dodatni takozvani “mini job”. Na takvim poslovima najčešće rade po oko dva sata i oni im mogu donijeti oko 1.000 eura mjesečno u prosjeku.

Kako kažu gastarbajteri u Njemačkoj razlozi odlaska su, kažu, realni – mnogo veća zarada za isti rad nego u Srbiji, lagodniji život i kako tvrde, manje stresa, jurnjave, strahova za egzistenciju i pitanja kako porodici osigurali bar osnovna sredstva za život.

Kako navodi, svi Srbi koji rade najčešće su i kreditno sposobni, pa gotovo svi uzimaju i dobre automobile na kredit. Za nekretnine se ipak malo odlučuju jer su u pitanju dugoročni zajmovi od 20 i više godina.

 

 

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.