Srbi žele Tita vratiti u Hrvatsku: ‘Bio je austrougarski kaplar i kao takav pucao po nama’

Predsjednik Privremenog organa grada Beograda, Aleksandar Šapić, najavio je da će pokrenuti inicijativu da Kuća cvijeća, odnosno muzej Jugoslavije, postane muzej srpske povijesti, a da se Josip Broz Tito koji je tamo pokopan vrati u Kumrovec. Šapić kaže da u tom muzeju trebaju počivati ljudi koji su Srbe zaista branili, a kao primjer je naveo Stepu Stepanovića, Živojina Mišića i Radomira Putnika. 

“To su ljudi kojima se Europa divila i koji su je branili u Prvom svjetskom ratu od Nijemaca koji bi nas sada proglasili genocidnim“, rekao je Šapić. Dodao je i da mu, kada spomene Dragoljuba Mihailovića koji je, tvrdi, jedan od njihovih najodlikovanijih oficira koji je branio Srbiju u Balkanskim ratovima te oba svjetska rata, na glavu skaču ‘Titovi Jugoslaveni’.

“Branio nas je i od onoga od koga smo napravili mit, od Josipa Broza, koji je bio austrougarski kaplar i kao takav pucao po nama”, rekao je Šapić i dodao da su Srbi uspjeli da nakon Drugog svjetskog rata Mihailovića proglase izdajnikom i da ne znaju gdje mu je grob, jer su mu komunisti „rasuli kosti“, dok Broza čuvaju na najljepšem proplanku u Beogradu.

Tito i Jovanka pokopani u Kući cvijeća

Kuća cvijeća je dio Muzeja Jugoslavije u gradskoj četvrti Dedinje u općini Savski venac u glavnom gradu Srbije, Beogradu. Izgrađena je 1975. godine prema projektu arhitekta Stjepana Kralja i prvobitna namjena objekta je bila zimski vrt i ured tadašnjeg predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita.

Nakon njegove smrti, a prema njegovoj osobnoj želji, u centralnom dijelu je uređen njegov grob. Nakon smrti Jovanke Broz, posljednje supruge Josipa Broza i ona je pokopana na istoj lokaciji. Osim grobova Josipa i Jovanke Broz u zgradi se nalazi i komemorativni muzej u sjećanje na život Josipa Broza Tita.

Kumrovec, rodno mjesto Josipa Broza Tita, danas je selo u kojem su autentično očuvani njegova rodna kuća, štagalj i drugi objekti koji prikazuju seoski život na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

Svake godine u subotu najbližu nekadašnjem Danu mladosti, tisuće ljudi se okuplja u Kumrovcu, noseći jugoslavenske memorabilije.

Tko je Aleksandar Šapić?

Šapić je bivši vrhunski vaterpolski reprezentativac Srbije i SR Jugoslavije koji se nakon završetka karijere 2009. godine bacio u politiku. Zahvaljujući Demokratskoj stranci, Šapić je postao predsjednik gradske općine Novi Beograd, a s DS-om i Đilasom se razišao 2014. Šapić je za gradonačelnika Beograda izabran kao kandidat liste “Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve”.

Oporba ga optužuje da je bez građevinske dozvole izgradio bazen, garažu, pomoćnu prostoriju i objekt uz luksuznu vilu koja se proteže na više od 500 bespravnih kvadrata, a nalazi se na području beogradskog kvarta Savski venac, u Zvečanskoj ulici. Optužuju ga i za plagiranje doktorata.

Још 2004. године је донет закон о изједначавању Равногорског, са Народноослободилачким покретом.

Од тада је прошло 19 година.

Време је да се коначно открије и обележи место где почива генерал Драгољуб Дража Михаиловић.

То је дуг нашим прецима, а обавеза будућим поколењима. 🇷🇸 pic.twitter.com/msqOBIxboa

— Aleksandar Šapić (@AcaSapic) July 18, 2023

Veliki štovatelj četnika

Šapić je inače veliki štovatelj četnika i četničke ideologije. Na Twitteru je u siječnju 2019. čestitao Badnjak uz fotografiju četničkog vojvode Nikole Kalabića, a izjavio je i da je vrijeme da se pronađe i obilježi grob četničkog vođe Draže Mihailovića.

Kako piše Al Jazeera, Šapić je jednom prilikom rekao i da ne zna je li Ratko Mladić počinio ratne zločine, ali da “zna da je branio srpski narod u Bosni i Hercegovini”.

Rekao je i da je Haški sud za njega izgubio kredibilitet kada je “oslobodio hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, bivšeg ratnog komandanta Armije Bosni i Hercegovine u Srebrenici Nasera Orića, nekadašnjeg komandanta Oslobodilačke vojske Kosova Ramuša Haradinaja, mnogo ranije nego što je osudio Ratka Mladića”.

Vučić za mandatara postavio sina Šešeljevog potrčka: ‘Ne razumijem Srbe koji ljetuju u Hrvatskoj’