Hrvati se posvađali i oko zbrinjavanja otpada: Podijeljeni oko metode koja je u EU uobičajena

Mišljenja stručnjaka o tome treba li u Hrvatskoj graditi energane, odnosno postrojenja za spaljivanje otpada, podijeljena su. Jedni tvrde da je to samo drugi naziv za spalionicu i sve štetne posljedice koje s njome dolaze. Drugi, pak, tvrde da je to uobičajen princip u Europi koji je nužan zbog energije koja se proizvodi spaljivanjem otpada.

Oslobođena energija se, naime, pretvara u toplinsku ili električnu, za razliku od običnih spalionica gdje se energija uopće ne iskorištava. U nas je pitanje gradnje energana otvoreno nakon nedavnih odrona na zagrebačkom odlagalištu otpada Jakuševec te najava gradonačelnika Tomislava Tomaševića o izgradnji novog centra za gospodarenje otpadom.

“Energane na miješani otpad, kako ih uljepšano nazivaju zagovaratelji i lobisti nastojeći prikriti da je riječ o postrojenjima za spaljivanje otpada, to jest spalionicama, postrojenja su koja termički obrađuju otpad te uz mizerne količine energije koju proizvode – električne i/ili toplinske, smanjuju masu otpada pretvarajući ga u toksični pepeo i šljaku čije je zbrinjavanje iznimno skupo te u štetne plinove poput CO2, dioksina, furana”, upozorava Mario Košak, voditelj teme Zero Waste i kampanje protiv spaljivanja otpada u Zelenoj akciji.

Ključno pitanje

On ističe kako je ključno pitanje želimo li izgradnjom energana ponavljati tuđe greške ili primjenjivati bolja rješenja. Kao jedan od problema energana, Košak ističe da se spaljivanjem uništavaju brojni resursi čijom bi se ponovnom upotrebom smanjila potreba za eksploatacijom novih resursa.

“EU je stoga posljednjih nekoliko godina brojnim dokumentima jasno poručila da se otpad mora maksimalno iskoristiti kao sirovina za industrijsku proizvodnju, što pobornici spaljivanja u potpunosti ignoriraju tvrdeći da se spaljuje isključivo nereciklabilni otpad, što nije točno”, tvrdi on i dodaje da se dio nereciklabilnog otpada može iskoristiti kao granulat kojeg Hrvatska trenutno uvozi po visokim cijenama.

Istaknuo je da je EU zbog sve većeg utjecaja energana na okoliš 2021. godine odlučila prestati financirati izgradnju novih energana, dok je godinu kasnije donijela odluku o naplaćivanju emisija štetnih plinova od spaljivanja po tržišnim cijenama, što je značilo i poskupljenje procesa spaljivanja.

“To je jasna poruka državama članicama da ne planiraju, niti ne grade nove energane, to jest spalionice, te postupno zatvaraju postojeće i primjenjuju bolja rješenja, prvenstveno ona koja miješani otpad mogu sortirati u visokoj mjeri i pretvoriti u sirovine za novu industrijsku proizvodnju, a krajnji minimum neutralizirati za sigurno odlaganje”, poručio je Košak.

Što s pepelom?

Bivši ministar zaštite okoliša, Slaven Dobrović tvrdi da se u južnijim krajevima, gdje se i Hrvatska nalazi, korisna energija energana svodi na električnu energiju uz iskorištenje manje od 20 posto, što je vrlo nisko. Pritom ističe da je energetski potencijal otpada donja ogrjevna vrijednost, a kad otpad izgori, stvara CO2 i vodu, koji daju dodatni energetski doprinos. Negorive tvari poput metala, stakla, keramike ili kostiju u procesu djelomično oksidiraju ili se pretvaraju u pepeo te odlaze u okoliš kroz dimnjak.

Stoga, ističe on, funkcionalni i održavani filteri smanjuju štetne utjecaje, ali ih ne otklanjaju u potpunosti. Dobrović je naglasio da su energane izuzetno skupi objekti koji generiraju velike količine pepela, zbog čega smatra da je spaljivanje otpada znak neuspjeha sustava gospodarenja otpadom u cjelini.

Stručnjak za zaštitu okoliša, ekologiju i održivi razvoj, Tomislav Lukić tvrdi da u Europskoj uniji trenutno postoje 504 funkcionalna postrojenja energetske oporabe otpada (Waste-to-Energy -WtE) koja termički oporabljuju 101 milijun tona komunalnog otpada. Dodaje da se takva postrojenja i dalje ubrzano grade diljem Starog kontinenta jer je procjena da će do 2035. godine trebati omogućiti spaljivanje 148 milijuna tona otpada.

Otkad se prikupljaju podaci – Nikad manje Hrvata, nikad više otpada

Poštivanje propisa EU

Iznio je podatak da se najviše termički oporabljuje komunalni otpad u Finskoj (61 posto), Švedskoj (60 posto), Norveškoj (50 posto), Švicarskoj (48 posto), Belgiji (44 posto), Danskoj, Luksemburgu i Nizozemskoj (41 posto) te Austriji (36 posto).

“Bez postrojenja za termičku oporabu otpada u EU trenutno je samo Hrvatska, a po procjenama trenutno je potrebno u Hrvatskoj izgraditi WtE postrojenja za oko 400.000 tona po godini komunalnog otpada”, smatra Lukić i odgovara kritičarima da je pročišćavanje dimnih plinova danas unaprijeđeno do visoke razine, što znači da nema opasnosti od izlaganja emisijama štetnih plinova većima od onih kojima su ljudi uobičajeno izloženi.

“Kad govorimo o ciljevima gospodarenja otpadom postavljenim EU propisima, oni uključuju energetsku oporabu. Rezultat energetske oporabe otpada je toplinska i električna energija, dok se kao ostatak pojavljuje šljaka i pepeo”, rekli su u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja i dodali da se u Planu gospodarenja otpadom 2023.-2028. navodi da u Hrvatskoj četiri tvrtke posjeduju dozvolu za energetsku oporabu postupkom R1 (korištenje otpada, uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije), na pet lokacija ukupnog kapaciteta 392.479 tona po godini.

Odgovaramo na goruće pitanje: Što učiniti da bi gradovi bili čišći, a građani zadovoljniji?

Postojeća postrojenja

Uz njih, u Ministarstvu su evidentirali 36 energetskih oporabitelja koji nemaju obvezu ishoditi dozvolu za gospodarenje otpadom, već to čine temeljem upisa u Očevidnik sakupljača i oporabitelja. Za spaljivanje otpada bez energetske oporabe dozvolu nema nijedna tvrtka u Hrvatskoj.

“Osim novih postrojenja za energetsku oporabu otpada, potrebno je uzeti u obzir i postojeća postrojenja na kojima je moguća nadogradnja za energetsku oporabu otpada, primjerice industrijske toplane i kotlovnice, termoelektrane, tvornice cementa i tvornice vapna”, tvrde iz Ministarstva i dodaju da je energetska oporaba prikladna samo za vrste otpada koje se ne mogu drugačije oporabiti ili ponovno iskoristiti.

Motus media i ZGRADOnačelnik.hr, uz programsko partnerstvo Udruge gradova, organiziraju konferenciju Otpad 360° – jučer smeće, danas problem, sutra sirovina, koja će se održati u četvrtak, 29. veljače 2024. godine s početkom u 10:00 sati u hotelu International (dvorana Market), Miramarska cesta 24, Zagreb. Konferencija je besplatna za sve sudionike uz obveznu prijavu OVDJE.