Hrvat čeka pregled u bolnici dvije godine: ‘Pozovi se na Beroševu izjavu’

Jedan od gorućih problema zdravstvenog sustava u Hrvatskoj su liste čekanja na preglede i druge medicinske tretmane u bolnicama. Gotovo da nema bolnice u kojoj na barem jednom odjelu nema dugih lista čekanja. Građani, svjesni svog zdravstvenog stanja, ne mogu dugo čekati. Posebno je tragično ako ntko zbog svoje bolesti nikad ne dočeka pregled na koji je naručen.

Jedno od glavnih obećanja ministra zdravstva Vilija Beroša bilo je smanjenje lista čekanja. Još je ranije rekao kako će nastojati smanjiti liste u svim hrvatskim bolnicama tako da pacijenti na preglede ne čekaju dulje od 270 dana. Krajem prošle godine pohvalio se tim postignućem.

“Ostvarili smo ambiciozan plan, postigli smo prosječno čekanje od 270 dana za sve dijagnostičke postupke unutar bolničke zdravstvene zaštite. Naravno, to se ne odnosi na hitne slučajeve koji se rješavaju u kratkim rokovima i za koje smo uveli i onkološke uputnice. Vezano za dijagnostičke postupke za koje liječnik procijeni da pacijent može čekati, trenutno imamo 188.604 narudžbi, na koje se prosječno čeka 167 dana. U usporedbi s lipnjem, kada se čekalo 207 dana, bilježimo pad lista čekanja za 19 posto. Liste čekanja odgovornost su ravnatelja bolnice i ako netko ima listu čekanja preko 300 dana, odgovor zašto je to tako krije se u jednom od četiri faktora – broju uređaja, broju doktora, organizaciji rada i broju naručenih pacijenta”, ustvrdio je Beroš uoči Božića.

Pregled kao Godot

No, ako se pitaju pacijenti, ovo je daleko od točnoga. Na popularnom internetskom forumu Reddit, jedan je Hrvat objavio svoju potvrdu o narudžbi na alergološki i imunološki pregled u zagrebačkoj KB Dubrava. Na pregled će morati čekati do 21. travnja 2026. godine u 14 sati. Danas je 22. svibanj 2024.

“Samo da napomenem – radi se o akutnom, a ne o kroničnom stanju. Tko zna kaj bi se uopće moglo zaključiti na tom pregledu za dvije godine o ovome – vjerojatno ništa. A još mi samo treba da mi neki isfrustrirani medicinar krene onda srati kako sam hipohondar, ovo-ono i kako bezveze trošim resurse”, ustvrdio je pacijent.

No, on nije jedini. Mnogo je pacijenata u Hrvatskoj koji iz raznih razloga čekaju dulje od spomenutih 270 dana. Samo po društvenim mrežama ih ima dovoljno za nekoliko dana posla u specijalističkoj ambulanti.

“Tak’ sam ja dobila termin za ultrazvuk srca za godinu i pol. Pa umrem do tad… Privatno došla na red dan kasnije odmah ujutro u 8”, napisala je jedna Hrvatica, dok je druga dodala: “Ministar zdravstva kaže da se lista čekanja na pregleda smanjila. Danas sam se upisala na ultrazvuk donjih ekstremiteta. Datum 10. svibnja 2025. godine.”

Liste kraće 44 dana

Poslali smo upit Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje kako bismo provjerili koliko su zaista duge liste čekanja. Ovaj slučaj nam nisu komentirali, ali su otkrili za koliko su se, prema njihovim statistikama, smanjile liste čekanja.

“Prosječno čekanje naručenih pacijenata na prve dijagnostičke pretrage na dan 6. svibnja 2024. godine je 130,6 dana, a u odnosu na isti dan u 2023. godine, kada je prosječan broj dana čekanja bio 174,5 dana, prosječan broj dana čekanja je manji za 43,9 dana”, otkrili su nam iz HZZO-a.

To je nešto više od mjesec dana kraće u odnosu na podatke kojima je baratao Beroš krajem prošle godine. Iz Zavoda nam otkrivaju na koji način su uspjeli postići smanjenje listi čekanja, unatoč svim drugim problemima koji opterećuju zdravstvo, poput neispravnih uređaja ili nedovoljnog broja medicinskog osoblja.

“HZZO je ugovornim zdravstvenim ustanovama naložio povećanje ukupnog broja termina dostupnih za eNaručivanje iznad minimalnih 50 posto na svim radilištima ustanova na kojima je dozvoljeno eNaručivanje kao i povećanje ukupnog broja termina u ugovorenom radnom vremenu te je to kontrolirao koristeći se dostupnim informatičkim alatima”, otkrili su nam.

Procurio Berošev plan za liste čekanja: Ovi liječnici više ne mogu raditi privatno

Snalaženje u vremenu

Pacijenti zbog dugog čekanja često pribjegavaju i drugim metodama. Ponekad im u smanjenju čekanja pomažu i njihovi liječnici obiteljske medicine, tražeći im ranije termine, ali vjerojatno u nekim udaljenijim bolnicama.

“Pitaj svog doktora da prekopa druge bolnice, uključujući okolicu i naći ćete sasvim normalan termin. Možeš provjeriti i privatne poliklinike koje su u sustavu HZZO-a. Nemoj plaćati privatno, za ovo nema potrebe. Ne ideš na magnetnu da je nemoguće naći termin unutar pola godine”, rekao je jedan komentator, a komentatorica je dodao: “Šibenska ima jako često slobodan termin za magnetnu, u Zagrebu na Merkur se brže dolazi na neke pretrage i slično. Sluzbeno se za rendgen čeka barem godina i pol dana. Ja sam uspjela uhvatiti termin za četiri mjeseca, pošto mi se nije dalo do Šibenika potezati”.

Država je unutar sustava CEZIH omogućila i pregled slobodnih termina u hrvatskim bolnicama, uz napomenu kako  za točnost podataka odgovaraju same bolnice. Ipak, treba reći kako se podaci ažuriraju svaka dva sata. HZZO, pak, navodi da su sami uspostavili metodu smanjenja lista čekanja. Riječ je o takozvanom prenaručivanju, odnosno prebacivanju pacijenata iz jedne bolnice u drugu ili iz državnih zdravstvenih ustanova u privatne.

“Na osnovi podataka o duljini čekanja dobivenih iz bolničkih zdravstvenih ustanova, stručne službe HZZO-a obavljale su prenaručivanje na način da su kontaktirane 29.464 osigurane osobe koje su imale termin u nekoj od bolničkih ustanova i u ugovorene ranije termine (u privatnim zdravstvenim ustanovama) prenaručile 15.239 osiguranih osoba (52 posto). U trenutku kontakta od navedenog ukupnog broja 2145 osoba (sedam posto) je uslugu već obavilo (ali nisu otkazali postojeći termin u bolničkom sustavu), a gotovo 37 posto osiguranih osoba nije željelo prihvatiti raniji termin (njih 10.993), već su željeli zadržati ugovoreni termin u bolnici”, poručili su iz Zavoda.

Neobične situacije

Statistički to izgleda bolje, ali se i dalje događaju neobične situacije. Neki pacijenti tvrde da su dobili kraći termin čekanja na pregled kad su izravno bolnicu zvali telefonom, nego preko sustava CEZIH. “Pošalji mail na [email protected] i traži novi datum. Opiši kratko problematiku, pozovi se na izjavu Beroša kako se na pregled ne čeka više od 270 dana i priloži potvrdu o narudžbi. Odgovorili su mi za dva dana i dobila sam novi datum. Sretno”, otkrila je jedna pacijentica.

Drugi su, pak, uspjeli doći na pregled, ali su se vratili neobavljena posla. “Jednom sam dočekala to alergo testiranje u bolnici u Zagrebu i izađe sestra i kaže: ‘Svi koji čekaju za pregled kod doktorice, odgađa se pregled, doktorica je dala otkaz’. Ljudi popizdeknuli, počelo vikanje, svađa… pun hodnik bio”, ispričala je jedna pacijentica.

“Događaju se situacije da saznam, i to prije samih ravnatelja, da je u određenim bolnicama čekanje recimo za magnet abdomena 700 dana. Trideset ustanova je na svojim web stranicama objavilo transparentne liste čekanja, no 32 još nisu. Kao ministar imam odgovornost prema hrvatskoj javnosti, ali imaju odgovornost i ostali, a ponajviše ravnatelji”, upozorio je Beroš krajem prošle godine referirajući se na “ispade u sustavu”.

Odzvonilo je godišnjim odmorima od četiri tjedna? Beroš poslao naputak bolnicama, ovo su detalji

Besplatni pregledi

Zdravstvene ustanove često same organiziraju akcije preventivnih pregleda. Za njih nema lista čekanja i besplatni su. Mnogi Hrvati to koriste kako bi provjerili svoje zdravstveno stanje, pogotovo ako osjećaju nekakve tegobe. “Sad prije ljeta obično budu besplatni pregledi madeža u organizaciji raznih udruga i gradova, a neke privatne klinike i kozmetičke firme znaju dijeliti besplatne preglede. Svaki dan na Fejsu upiši ‘besplatni pregled madeža’ i traži nedavne objave sve dok ne nađeš neku akciju. Jako sam škrta i doktorirala sam besplatne stvari”, opisala je jedna Hrvatica kako se snalazi u zdravstvenom sustavu.

Ipak, pitanje je zašto će pacijent koji je javno objavio da na pregled, unatoč svemu, morati čekati još dvije godine. Iz HZZO-a su poručili kako su još krajem prošle godine dogovorili dodatne preglede za pacijente čije zdravstveno stanje nije procijenjeno hitnim.

“Sve radnje su se obavljale kako se prosječno niti na jedan prvi dijagnostički postupak ne bi čekalo duže od 270 dana na razini Republike Hrvatske. HZZO je dodatno u prosincu 2023. godine ugovorio oko 46.000 dijagnostičko terapijskih postupaka (DTP) za dijagnostičke pretrage na koje se čekalo dulje od navedenog. Prosječno vrijeme čekanja na prve dijagnostičke postupke za nehitne pacijente u bolničkom sustavu smanjen je za više od 30 posto (s 400 dana na 270 dana), odnosno uz trud Ministarstva zdravstva i HZZO-a nacionalni prosjek čekanja je 31.12.2023. godine bio 146 dana”, poručili su iz HZZO-a.

Štogod da je učinjeno po tom pitanju, ljudi će i dalje biti nezadovoljni: “Pa prije bi došao pješice u KB Vladivostok na pregled nego tu, majko mila”; “To država i želi, plaćaj za zdravstvo, al’ nemoj ga slučajno koristiti”, glase neki od komentara na Redditu.