(VIDEO) DOSAD NEVIĐENA ANIMACIJA: Pogledajte kako se površina Zemlje pomicala i mijenjala u proteklih sto milijuna godina

Nova neviđena animacija pokazuje kako se površina Zemlje pomicala i mijenjala u proteklih sto milijuna godina. Ona je najdetaljniji pogled na povijest Zemljine topografije dosad. Prikazuje uspon planina, razvoj bazena i prijenos velikih masa sedimenata diljem svijeta putem erozije.

Animacija prikazuje pomicanje tektonskih ploča, velike splavi kore koje se sudaraju jedna s drugom tvoreći planinske lance i razdvajajući se tvoreći oceanske bazene. Kada te ploče urone u plašt, ili Zemljin srednji sloj, u zonama subdukcije dovode do vulkana koji oblikuju planete i potresa. Ali postoje i druge sile koje oblikuju površinu: padaline erodiraju površinu, dok brzina vremenskih utjecaja mijenja razine ugljičnog dioksida u zraku, stvarajući povratnu petlju koja povezuje kopno s atmosferom.

“Iako se ples kontinenata opsežno proučava, još uvijek smo ograničeni u našem razumijevanju i predstavljanju toga kako je Zemljina površina evoluirala. Ono što donosimo s ovim novim modelom jest način da procijenimo kako se ova površina promijenila (globalno i tijekom geoloških vremenskih skala) oblikovana njezinim interakcijama s atmosferom, hidrosferom, tektonska i dinamika plašta”, kaže Tristan Salles, viši predavač geoznanosti na Sveučilištu u Sydneyu (Australija) i glavni autor studije.

Model počinje prije 100 milijuna godina usred raspada superkontinenta Pangea, koji se počeo događati prije otprilike 200 milijuna godina. Na početku animacije već se raspoznaju kontinenti koji će postati Afrika i Južna Amerika, s tim da se kontinenti sjeverne hemisfere spajaju nekoliko desetaka milijuna godina kasnije. Plavom bojom prikazan je tok vode, a crvenom bojom intenzitet taloženja novih sedimenata erozijom.

“Ovaj model visoke razlučivosti bez presedana Zemljine nedavne prošlosti omogućit će geoznanstvenicima potpunije i dinamičnije razumijevanje Zemljine površine”, dodaje suautor studije Laurent Husson, geolog na Institutu za znanosti o Zemlji (ISTerre) ) u Grenobleu (Francuska).

Spajanje svih ovih različitih pritisaka na evoluciju Zemlje, od pomicanja ploča preko protoka vode do sporih promjena u plaštu, pruža novi način postavljanja pitanja o svemu, od regulacije klime do načina kruženje atmosfere utječe na eroziju kopna.

Istraživači su otkrili da je stopa kretanja sedimenta diljem svijeta vjerojatno mnogo veća od onoga što znanstvenici vjeruju na temelju promatranja, vjerojatno zato što je sedimentni zapis fragmentiran. Sveukupne stope erozije bile su prilično stabilne u posljednjih sto milijuna godina, ali je došlo do promjena u tome hoće li sediment završiti zarobljen u bazenima na niskim nadmorskim visinama na kopnu ili na kraju otječe u more. Na primjer, došlo je do udvostručenja toka sedimenta u oceane između 60 i 30 milijuna godina, što je vjerojatno povezano s izdizanjem planina Himalaja i tibetanske visoravni, napisali su istraživači.

Takve bi nijanse mogle biti važne, rekao je Salles. Na primjer, neki od najranijih života formirani su u plitkim morskim sredinama, gdje su mikroorganizmi prvi put iskoristili fotosintezu i za sobom ostavili mineralizirane formacije poznate kao stromatoliti.

“Smatra se da je tok sedimentacije mogao osigurati izvor hranjivih tvari tim ranim organizmima, omogućujući im da napreduju i evoluiraju tijekom vremena. Mi predviđamo da bi se naš model mogao koristiti za testiranje tako dugotrajnih hipoteza o podrijetlu života na Zemlji”, zaključuje Salles.