Najduža hrvatska riječ ima 30 slova, ali mnogi ne razumiju njeno značenje

Možda ste već naišli podatak da je “prijestolonasljednikovičičinima” sa svojih 30 slova (31 znakom) najduža riječ u hrvatskom jeziku. Međutim, mnogi govornici našeg jezika ne mogu je razumjeti isprve.

Mi ćemo vam je stoga raščlaniti. Osnova riječi je “prijestolonasljednik” koju zacijelo razumijete, a koja je i sama sastavljena od većeg broja morfema: “prije+stol+o+na+sljed+nik”. Ženski rod te riječi obično je “prijestolonasljednica“, no postoji i zastarjeli oblik “prijestolonasljednikovica“.

Nadalje, od te riječi može se tvoriti umanjenica koja glasi “prijestolonasljednikovičica“. Posvojni pridjev u muškom rodu jednine glasi “prijestolonasljednikovičičin (npr. sin)”, a u dativu (i lokativu) množine (s naveskom “a”) dobivamo najdužu riječ: “prijestolonasljednikovičičinima“.

Najdublja postaja podzemne željeznice ima čudesan učinak na stanje ljudskog tijela

Kobasice od riječi

Primjer rečenice u kojoj bismo upotrijebili tu riječ mogao bi biti: “O kraljevim sinovima i kćerima znamo puno, ali o prijestolonasljednikovičičinima ne znamo ništa“. Rastavimo li je na morfeme, ona izgleda ovako: “prije+stol+o+na+sljed+nik+ovič+ič+in+im+a”.

I u drugim jezicima nailazimo na veoma duge riječi. Primjerice, u engleskom se često spominje medicinski termin pneumonoultramicroscopicsilicovolcanoconiosis od 45 slova, što je naziv za plućnu bolest uzrokovanu udisanjem fine silicijeve ili kvarcne prašine.

Njemački je također poznat po svojim dugim složenicama, kao što je Rindfleischetikettierungsüberwachungsaufgabenübertragungsgesetz od 63 slova, a odnosi se na zakon o označavanju govedine koji je uklonjen iz njemačkih pravnih knjiga 2013. godine.

Ovo je najsmrtonosnija tvar na svijetu: Može vas ubiti za samo pet minuta

Ogromna sanskrtska složenica

Prema Guinnessovoj knjizi rekorda, najduža riječ je sanskrtska složenica od 195 znakova, a kada se transliterira na latinicu ima 428 slova. Opisuje živopisan prizor putnikove žeđi koja se gasi “vodom djevojačkih očiju” u slikovitom okruženju:

निरन्तरान्धकारिता-दिगन्तर-कन्दलदमन्द-सुधारस-बिन्दु-सान्द्रतर-घनाघन-वृन्द-सन्देहकर-स्यन्दमान-मकरन्द-बिन्दु-बन्धुरतर-माकन्द-तरु-कुल-तल्प-कल्प-मृदुल-सिकता-जाल-जटिल-मूल-तल-मरुवक-मिलदलघु-लघु-लय-कलित-रमणीय-पानीय-शालिका-बालिका-करार-विन्द-गलन्तिका-गलदेला-लवङ्ग-पाटल-घनसार-कस्तूरिकातिसौरभ-मेदुर-लघुतर-मधुर-शीतलतर-सलिलधारा-निराकरिष्णु-तदीय-विमल-विलोचन-मयूख-रेखापसारित-पिपासायास-पथिक-लोकान्

nirantarāndhakāritā-digantara-kandaladamanda-sudhārasa-bindu-sāndratara-ghanāghana-vr̥nda-sandehakara-syandamāna-makaranda-bindu-bandhuratara-mākanda-taru-kula-talpa-kalpa-mr̥dula-sikatā-jāla-jaṭila-mūla-tala-maruvaka-miladalaghu-laghu-laya-kalita-ramaṇīya-pānīya-śālikā-bālikā-karāra-vinda-galantikā-galadelā-lavaṅga-pāṭala-ghanasāra-kastūrikātisaurabha-medura-laghutara-madhura-śītalatara-saliladhārā-nirākariṣṇu-tadīya-vimala-vilocana-mayūkha-rekhāpasārita-pipāsāyāsa-pathika-lokān

“Putnicima su jad, izazvan žeđu, ublažavali grozdovi zraka svijetlih očiju djevojaka; zrake koje su sramile struje lagane, slatke i hladne vode nabijene jakim mirisom kardamoma, klinčića, šafrana, kamfora i mošusa i istječu iz vrčeva koje drže lotosove ruke djevojaka, u kojima sjede prekrasni vodotoci, napravljeni od debelog korijenja pomiješanog s mažuranom, i izgrađeni u blizini podnožja, prekrivenog hrpama mekog pijeska poput kauča, od grozdova tek izniklih stabala manga, koji su neprestano zamračivali međuprostor sobe, a koji je izgledao još dražesnije zbog curenja kapljica cvjetnog soka, koje su tako izazivale zabludu niza gustih kišnih oblaka, gusto ispunjenih obilnim nektarom”

Najduža riječ na svijetu

Ipak, pravi rekorder je puno kemijsko ime proteina titina, koje se proteže na 189.819 slova, a za izgovor je potrebno oko tri i pol sata, što možete vidjeti u prethodnom videozapisu. Obično se piše “methionylthreonylthreonylglutaminylalanyl…isoleucine“, pri čemu tri točke ukazuju na to da je dio riječi izbačen.

Tu riječ u cijelosti možete pročitati OVDJE, naravno ako imate nekih tri sata vremena na raspolaganju.

Ipak, oksfordski rječnik pojašnjava da su takvi pojmovi kemijski nazivi, a ne prave riječi s praktičnom upotrebom vokabulara. Često uključuju brojeve, rimska i grčka slova i druge simbole, zbog čega se ne smatraju ispravnim riječima. Primjerice, puni nazivi nekih molekula DNK mogli bi se protezati na više od milijardu slova.

Fascinantan svijet dugačkih jezičnih konstrukcija, od latinskih amalgama do njemačkih složenica, pa čak i opsežnih kemijskih naziva, pokazuje bezgraničnu kreativnost jezika i ljudsku sklonost k širenju granica vokabulara.