fbpx
Toranj na vrhu Säntis / Sveučilište u Ženevi

Fascinantna tehnologija: Ogromnim laserom na vrhu planine znanstvenici će sprječavati udare groma!

Autor: Zlatko Govedić

Tim istraživača sa Sveučilišta u Ženevi postavio je ogroman laser na vrh Säntis u švicarskim Alpama, na nadmorskoj visini od 2500 m, kako bi djelovao kao visokotehnološki gromobran. Tim vodi Jean-Pierre Wolf, švicarski fizičar koji radi s laserima više od 20 godina, s naglaskom na pokušaje da njima kontrolira vrijeme.

Laser stvara vrlo uske visokoenergetske zrake svjetlosti. Njegove su primjene raznolike: od rezanja dijamanata preko operacije do čitanja crtičnih kodova, no Wolf vjeruje da na popis može dodati još jednu: zaštitu od udara groma.

“Ovo je jedno od mjesta u Europi koje najviše pogađa grom. Ovdje postoji radijski toranj koji grom pogađa 100 do 400 puta godišnje. Stoga je ovo idealno mjesto za izvođenje naših eksperimenata”, objašnjava Wolf.

Munje inače nastaju kada se turbulentni zrak unutar grmljavinskog oblaka silovito kreće oko kristala leda i kapljica vode, izbacujući elektrone iz njihovih atoma i stvarajući zasebne zone sa suprotnim električnim nabojima. Ta električna polja mogu postati vrlo jaka, a kako se suprotni naboji privlače, mogu se povezati kroz pražnjenje električne energije. To nazivamo munjom. Laser oponaša i “poboljšava” taj prirodni scenarij stvaranjem električnog polja toliko snažnog da izravno izbacuje elektrone iz atoma, postavljajući suprotne naboje potrebne za stvaranje munje.

“Ideja je natjerati oblake da ispuštaju munje na kontroliran način. Zato ga zovemo laserski gromobran. Zraka će se protezati uz postojeći odašiljač koji je visok 120 metara”, navodi Wolf.

Tradicionalni gromobrani mogu zaštititi samo ograničeno područje na tlu, bez obzira na to koliko visoko bili izgrađeni. Wolf se nada da će ovaj laser pomoći u zaštiti većeg područja na tlu, iako još ne može reći koliko većeg.

“Zapravo ćemo rasteretiti grmljavinski oblak, smanjiti njegov napon i time spriječiti daljnje udare munje u okolno područje. Najneposrednija praktična primjena tehnologije bila bi zaštita raketa, poput onih koje nose satelite u orbitu, tijekom lansiranja i u zračnim lukama, gdje bi se mogla uključiti tijekom oluja. Svake godine munje ubijaju između 6000 i 24.000 ljudi te nanose milijarde eura štete elektronici i infrastrukturi, što ih čini velikim društvenim problemom”, objašnjava Wolf.

Ukupno je dovučeno 29 tona materijala, uključujući 18 tona betonskih blokova za pričvršćivanje lasera na temelje.




“Ovdje pušu vjetrovi od 120 km/h pa je to bilo potrebno za stabilizaciju strukture”, kaže Wolf.

Montaža je trajala dva tjedna, a laser je sada spreman za uključivanje. Laser puca tisuću puta u sekundi i toliko je snažan da je jedan impuls pri najvećoj snazi ​​jednak onome koji proizvedu sve nuklearne elektrane na svijetu, ali samo u iznimno kratkom vremenu.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.