Udovice danas primaju 100 eura veću mirovinu: ‘Prvi dio projekta u potpunosti je uspio’

Prošla je godina dana od mini mirovinske reforme kojom je po prvi puta za dio umirovljenika u Hrvatskoj uvedena mogućnost primanja dviju mirovina. Naime, izmijenjenim Zakonom o mirovinskom osiguranju (ZOMO), obiteljski su umirovljenicima mirovine uvećane za 10 posto, a dobili su i pravo izbora mirovine. Tako udovice i udovci koji su navršili 65 godina mogu birati hoće li primati samo obiteljsku mirovinu ili vlastitu uz još 27 posto obiteljske mirovine.

“S velikim zadovoljstvom mogu konstatirati da je prvi dio projekta ostvarivanja isplate dijela obiteljske mirovine u potpunosti uspio i sasvim blizu svom završetku, a rezultati se najbolje vide u preko 100.000 korisnika s mirovinom većom u prosjeku za preko 100 eura mjesečno dijela obiteljske mirovine”, istaknuo je saborski zastupnik Silvano Hrelja, inicijator ovog modela obiteljskih mirovina i političar koji se desetljećima bavi umirovljeničkim temama.

Istaknuo je da prosječna obiteljska mirovina prema redovitim propisima, a bez korisnika mirovina po međunarodnim ugovorima (onih koji su dio staža ostvarili u Hrvatskoj, a dio u inozemstvu, op.a.) iznosi 431 euro, što je 24,5 posto više nego godinu dana ranije. Hrelja je dodao da oko 103.000 umirovljenika, mahom žena, prima vlastitu i dio obiteljske mirovine, što im je donijelo u prosjeku 101 euro više.

Smanjivanje rizika od siromaštva

Ranije je iznio podatke kako je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), od početka provedbe ovog modela do 29. siječnja ove godine zaprimio 162.253 zahtjeva vezana za ostvarivanje prava na isplatu dijela ili potpune obiteljske mirovine. Najviši isplaćeni iznosi dijela obiteljske mirovine sežu i do 400 eura mjesečno, a prosječna bruto svota onih koji uz vlastitu primaju i dio obiteljske mirovine je podignuta s 483 na 584 eura.

Broj zaprimljenih zahtjeva u siječnju i veljači prošle godine kretao se između tri i četiri tisuće dnevno, što je dovelo do zagušenja sustava. Srećom, zakonskim je propisima bila uređena nadoknada zaostataka od trenutka podnošenja zahtjeva pa do najviše godinu dana. U prosincu je HZMO dnevno primao oko 200 takvih zahtjeva, dok je trenutni ritam oko 150 zahtjeva dnevno.

Dio građana još uvijek čeka na rješavanje svojih zahtjeva. Hrelja je pojasnio da je riječ uglavnom o vrlo kompliciranim slučajevima u kojima je potrebno rekonstruirati dokumentaciju ili riješiti druga statusna pitanja, poput postojanja izvanbračne zajednica ili postupaka u kojima se primjenjuju europske uredbe ili međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju.

“Isto tako, s velikim zadovoljstvom naglašavam da drugi dio projekta traje i trajat će i dalje, budući da odredba o korištenju dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu važi i za sve one koji će to pravo ostvarivati i u budućnosti”, rekao je Hrelja, naglasivši da je cilj ovih zakonskih promjena bio smanjiti rizik od siromaštva umirovljenika koji su zbog smrti bračnog ili izvanbračnog partnera ostali bez značajnih prihoda. U čak 83 posto slučajeva riječ je o ženama, čija je prosječna dob 78 i pol godina.

Dio mirovinskih fondova nadoknadio prošlogodišnje minuse: Spasilo ih je ulaganje u jednu stvar