Srbi na ovome zgrću milijune, a što Hrvati čekaju? Ova biljka prodaje se i po 20 eura po kili

Prostor srednje i jugoistočne Europe zbog svoje klime i plodnog tla idealan je za uzgoj raznih vrsta voća i povrća. No, poljoprivreda je na tim prostorima uglavnom orijentirana na industrijsku proizvodnju namijenjenu izvozu zbog čega brojnih poljoprivrednih kultura nema dovoljno za pokrivanje potreba vlastitog tržišta.

Među takvima je i borovnica, iako spada među najisplativije nasade. Otporna je na zimu i može podnijeti temperature i do -25 stupnjeva. Cijena u prodaji joj je oko 12 do 14 eura za kilogram, što je čini isplativom. No, Hrvati će radije jesti bobice borovnice iz uvoza, nego ih sami proizvoditi. Naime, uzgoj borovnica u Hrvatskoj započeo je tek prije nešto manje od 20 godina. Godine 2019. zabilježeno je tek 288 hektara nasada.

S obzirom na to da se borovnice mogu gusto saditi, na jednom hektru moguće je imati oko 3000 sadnica, uz prinos od 15 tona. Cijena sadnice se kreće oko četiri do šest eura, a s obzirom na prodajnu cijenu ploda, zarada je i više nego dobra.

Hobi, a ne posao

“Zbog visoke cijene te zbog nedostatka navika potrošnja borovnice kao svježeg voća u Republici Hrvatskoj još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini u odnosu na neke druge zemlje te se uglavnom plodovi koriste kao prerađevine u razne sokove, džemove, zamrznuta za pripreme raznih slastica i ostalo. Nažalost, zbog nedostatka domaće proizvodnje te loše politike upravljanja tržištem na policama trgovina uglavnom nalazimo uvoznu borovnicu niže klase odnosno lošije kvalitete.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u sustavu potpora u Republici Hrvatskoj posjedujemo oko 213 hektara američke borovnice i nešto manje od 72 hektara sibirske borovnice (podaci za 2019. godinu, op.a.). Iako je broj površina pod borovnicom u porastu još uvijek to nije na dovoljnoj razini. Iz ovoga možemo zaključiti da uzgoj borovnice nije prepoznat kao nekakva ozbiljna proizvodnja nego više kao hobi djelatnost”, ustvrdio je Ivan Majhen s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku u svom diplomskom radu 2020. godine.

No, izgleda da naši poljoprivrednici nisu svjesni da bi uzgojem borovnice mogli značajno profitirati ne samo na domaćem, već i na stranom tržištu. Naime, borovnica je izrazito sezonska biljka čije vrijeme dozrijevanja ovisi o klimi. Ona dospijeva ranije u južnijim krajevima, a kasnije u sjevernim. S obzirom na to, Hrvatska se geografski nalazi na odličnoj poziciji da svojom proizvodnjom popuni “rupu” u plasmanu svježeg bobičastog voća.

“S obzirom na geografski te tržišni položaj, uzgoj upravo ove vrste voća je u velikoj prednosti, jer u kontroliranom uzgoju borovnice u Hrvatskoj ona može dospijevati u mjesecu lipnju kada je upravo na tržištu Europske Unije nedostatak iste jer u Španjolskoj je berba pri kraju, dok primjerice u Poljskoj dolazi kasnije. Upravo ovaj prostor na tržištu Europske Unije može pokriti proizvodnja u Republici Hrvatskoj pa i zemljama u okruženju te na taj način zauzeti ozbiljan položaj kako u proizvodnji borovnice tako i u proizvodnji ostalih vrsta bobičastog voća”, naveo je student istog fakulteta David Filipović u svom diplomskom radu.

Zoran otkrio zlatnu koku, novac samo pljušti: Zarađuje bolje nego da je u Njemačkoj

Regionalni lideri

Slična je stvar i s brusnicama. Sadnica ovog bobičastog voća po hektru može biti i do 15.000. No, površine pod tom kulturom su u Hrvatskoj zanemarive, iako se plodovi prodaju po cijenama od 10 eura po kilogramu. Država je, doduše, raspisala Programa potpore za proizvođače voća vrijedan 5,35 milijuna eura, ali njegove učinke na povećanje proizvodnje tek treba vidjeti.

Čini se da su naši susjedi Srbi shvatili da na borovnicama i brusnicama mogu dobro zaraditi. Kako piše Kurir, izvoz borovnica i brusnica iz Srbije od 2015. do 2022. godine porastao je za 32 puta. Vrijednost izvezenog bobičastog voća se popela na 27 milijuna eura, čime je Srbija postala 16. najveći izvoznik borovnica i brusnica.

“Srbija je u 2022. godini imala veću vrijednost izvoza ovih bobica od zbirne vrijednosti svih susjednih zemalja, i izgleda da je to ostao slučaj i u 2023. godini. Pri padu ukupne vrijednosti izvoza voća iz Srbije, izvoz borovnice se nastavio povećavati i u 2023. godini, dostigavši vrijednost od 33,7 milijuna eura. Svjetski izvoz ovih voćkica raste izuzetnom brzinom pa je od 2015. do 2022. godine ukupna vrijednost gotovo utrostručena, s 1,56 na 4,5 milijarde eura”, pojasnio je Miroslav Zdravković, urednik portala Makroekonomija.org.

Kilogram ovog voća košta kao zlato, a možete ga jednostavno uzgajati i sami

Raste nam uvoz

Srbi se mogu pohvaliti i utrostručenjem izvoza svježih višanja od 2015. do 2022. godine, dok je izvoz svježih kupina u istom razdoblju povećan za 56 posto, a smrznutih za čak 99 posto. Prema dostupnim podacima za 2022. godinu, Hrvatska je izvezla ukupno 191.000 tina svog bobičastog voća u vrijednosti od 139 milijuna dolara (128,7 milijuna eura). Nastavak je to tendencije rasta izvoza koja je najvidljivija bila 2021. godine, kad je izvoz porastao za 24 posto u odnosu na prethodnu godinu.

No, i dalje uvozimo više. Prije dvije godine je tako u Hrvatsku uvezeno ukupno pola milijarde tona bobičastog voća, čija je vrijednost bila 486 milijuna dolara (450 milijuna eura). I ondje je zabilježen kontinuirani rast koji godišnje u prosjeku iznosi 5,8 posto.

“Za razliku od maline koja više desetaka godina apsolutno dominira kao voće u izvozu i gdje smo bili prvi ili drugi u svijetu, to sa brusnicama i borovnicama je tek početak. S proizvodnjom jagodičastog voća praktično smo tek u začetku ozbiljnijih namjera da se tom proizvodnjom bavimo. Pretpostavljam da određene klimatske promjene utječu na promjenu proizvodnih kultura pa se pored klasičnog voća, šljiva, jabuka, krušaka i dunja na sve većim površinama uzgajaju borovnice, ribizle, brusnice”, ustvrdio je srpski agroekonomist Milan Prostran.