Ovo su stvarne prodajne cijene stanova: Brojka je puno niža od one koju vidite u oglasima

Hrvatska tržište nekretnina napokon se počelo hladiti na što jasno ukazuju podaci o kretanju broja transakcija i cijena novih stanova. U isto vrijeme još uvijek je velika razlika između traženih i realiziranih cijena. Podaci Porezne uprave pokazuju da su u Hrvatskoj 2022. godine prodana 30.662 stana, a prošle godine njih 28.556, što je pad prometa od 6,9 posto.

Najviše je naglašen pad potražnje stranih kupaca. Naime, stranci su prošle godine kupili 3183 stambene nekretnine, što je 25,7 posto manje nego 2022. godine, a kupovali su i manje građevinskih zemljišta te tek četiri poslovna prostora više (rast s 58 na 62 prodana poslovna prostora), piše Tportal.

Iako pad transakcija pokazuje hlađenje tržišta nakon dužeg razdoblja ekspanzije, u Hrvatskoj za razliku od drugih europskih zemalja još nije vidljiv pad cijena.

Postoji prostor za pregovore

Prosječna cijena četvornog metra novog stana u 2023. godini iznosila je 2246 eura, što je 2,7 posto više nego u 2022. godini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Cijena stanova na najvećem zagrebačkom tržištu prošle godine je dosegnula 2684 eura, što je 4,1 posto više nego godinu prije.

Prosječna tražena cijena kvadratnog metra rabljenog stana u Zagrebu iznosi 2987 eura, što je za 11 posto više od prosječne realizirane cijene novog stana. U Hrvatskoj općenito, razlika između tražene i realizirane cijene iznosi oko 15 posto, dok je u Zagrebu ta razlika veća od 20 posto.

Kada je riječ o rabljenim stanovima, i dalje postoji velik nesrazmjer između oglašenih i realiziranih cijena. Tako se, primjerice, za kvadratni metar rabljenog stana u Zagrebu u prosjeku traži 2987 eura, što je za 11 posto više od realizirane prosječne cijene novog stana.

Cijene stanova odolijevaju korekciji

Prosječna razlika između tražene i realizirane cijene u Hrvatskoj iznosi oko 15 posto, a u Zagrebu je taj nesrazmjer veći od 20 posto. To znači da, primjerice, zagrebački stan koji se oglašava za 200.000 eura u konačnici postiže cijenu od 150 do 160 tisuća eura.

Banovinu pogodio potres: ‘Drmnulo mene, krevet i lampice’

Unatoč padu potražnje, cijene stanova zasad odolijevaju korekciji. Stručnjaci Hrvatske narodne banke (HNB)  ne očekuju značajan pad cijena, s obzirom na stabilnost domaće potražnje potaknute povoljnim makroekonomskim uvjetima. Pad inozemne potražnje za nekretninama u Hrvatskoj te umjereni pad broja novih stambenih kredita također su faktori koji utječu na stabilnost tržišta.

“Rizik snažnog preokreta na tržištu stambenih nekretnina ublažavaju robusno tržište rada, rast dohodaka i razmjerno blag rast kamatnih stopa na nove stambene kredite”, ocjenjuju stručnjaci HNB-a.