Uočili štetan trend koji je pogodio Hrvatsku: Ljudi su masovno počeli iseljavati iz ovih mjesta

Na svakih 100 osoba koje su doselile u Hrvatsku, odseli ih se 130, a uzrok tomu je kratkoročni najam. Zaključak je to istraživanja kojeg su proveli Nebojša Stojčić sa Sveučilišta u Dubrovniku, Maruška Vizek s Ekonomskog Instituta Zagreb i Josip Glaurdić sa Sveučilišta u Luksemburgu, a u kojem su istražili utjecaj kratkoročnog najma na preseljenje stanovništva.

Njihovo istraživanje, objavljeno u znanstvenom časopisu Regional Studies, zapravo je sveobuhvatan uvid u fenomen iznajmljivanja u Hrvatskoj. S rastom platformi za iznajmljivanje, poput Bookinga ili AirBNB-ja, započela je i globalna ekspanzija kratkoročnog, odnosno dnevnog najma. Taj je trend stigao u Hrvatsku te, kao i drugdje, izazvao zabrinutost zbog potencijalnih negativnih učinaka na sociološki i ekonomski razvoj lokalnih zajednica.

Inače, podaci UN-ove svjetske turističke organizacije kazuju kako je Hrvatska 2022. godine bila osmo gospodarstvo na svijetu po ovisnosti o turizmu. Uz to, u Lijepoj našoj je tada bilo najviše objekata za kratkoročni najam unutar cijele Europske unije. Pojedini gradovi, poput Dubrovnika i Splita, već su poklekli pred apartmanizacijom, zbog čega su tamošnje gradske vlasti odlučile ograničiti broj apartmana u stambenim zgradama unutar gradskih jezgri.

Logično pitanje

Logično se stoga zapitati koliko rast kratkoročnog najma utječe na iseljavanje. Autori su istraživanjem obuhvatili podatke o migracijama od 2016. do 2019. godine. Pritom su, uz apartmanizaciju, u obzir uzeli i faktore poput ekonomske strukture, prilika za zapošljavanje, demografskih prilika, etničke polarizacije, političkog ekstremizma, stupnja urbaniziranosti i drugih poznatih odrednica migracija.

“Fenomen iseljavanja izraženiji je u zajednicama s višim udjelom visokoobrazovanih, visokom stopom nezaposlenosti te u područjima obilježenim ekonomskim nazadovanjem poput područja od posebne državne skrbi”, istaknuo je Nebojša Stojčić za Večernji.

On je, zajedno s kolegama, utvrdio da svaki postotni bod porasta broja apartmana za kratkoročni najam u ukupnom udjelu turističkih smještajnih kapaciteta, uzrokuje iseljavanje 0,2 osobe više nego što ih je doselilo u hrvatske gradove i općine. Svaki dodatni krevet tako dovodi do iseljavanja 0,3 osobe više nego što ih se doselilo. Pritom treba reći da apartmanizacija potiče doseljavanje ljudi iz drugih dijelova županije, ali negativno utječe na međužupanijske i međunarodne migracije.

Hrvati otkrili u koju bi zemlju najradije odselili, ovo nismo očekivali: ‘Visok minimalac, a niski porezi’

Apartmanizacija ne staje

Iako se posljednjih godina mijenja migracijska slika, zbog dolaska velikog broja stranih radnika, iseljavanje domicilnog pučanstva nije stalo, kao ni apartmanizacija. Naime, samo u posljednjih godinu dana registrirano je 150.000 novih kreveta za iznajmljivanje, što bi, prema zaključcima ovog istraživanja, značilo iseljavanje desetaka tisuća, mahom obrazovanih Hrvata. Ipak, za precizniji je izračun potrebno uvrstiti i podatke o doseljavanju.

Naime, u područjima s visokim intenzitetom turizma, dominantna je migracija stanovnika susjednih područja iste županije, koji dijele sličan društveni kontekst, time čuvajući identitet te društvene i ekonomske resurse.

“Netko iz Dubrovnika preselit će se u Cavtat ili obratno, ali ne u druge županije ili inozemstvo. Tako se stvaraju svojevrsni zidovi za one koji su izvana i zajednica se zatvara u sebe čime se dugoročno ugrožava njezina održivost jer gubi urbane funkcije. Najbolji je primjer koliko je teško dovesti profesora ili liječnika iz Zagreba u neko turističko središte”, navodi Stojčić.

Čeka li ovaj scenarij i Hrvatsku: Mještani turističke hit destinacije moraju spavati u autima

Dva negativna utjecaja

U područjima gdje se turizam tek počeo razvijati, negativni utjecaj rastućih najamnina i cijena te ograničene dostupnosti nekretnina i lošije kvalitete života potiče selidbu u druge županije ili izvan zemlje. To je posebno zabrinjavajuća pojava u zajednicama koje već bilježe socioekonomski pad, jer s odlaskom stanovnika, zajednice ostaju bez funkcija potrebnih za njihov opstanak.

Autori istraživanja zaključuju da porast kapaciteta kratkoročnog najma negativno utječe na lokalnu društvenu održivost na dva načina. Prvo, ubrzava pad zajednica već pogođenih nazadovanjem, a potom ograničava razvoj područja s intenzivnim turizmom pretvarajući ih u zatvorene zajednice. Time se ugrožava njihova društvena održivost i funkcioniranje.