fbpx
Foto: Josip Regovic/PIXSELL

HALO, BRUXELLES, IMAMO VELIKI PROBLEM! Zbog čega Hrvatska možda neće uvesti euro 1.1.2023?

Autor: Ivana Jurišić

Hrvatska već mjesecima ima uzlaznu inflaciju. Od 0,1 posto na godišnjoj razini koliko smo imali u siječnju 2021., popeli smo se do 5,5 posto u prosincu prošle godine. I nismo jedini koji bilježe takve brojke. Sjedinjene Država u prosincu su zabilježile rast cijena od sedam posto, a puno bolje nije ni u Europskoj uniji gdje je u prosincu zabilježena inflacija od pet posto na godišnjoj razini. Najviša zabilježena inflacija u prosincu u EU je zabilježena u Estoniji, čak 12 posto, a najniža na Malti, 2, 6 posto.

Iako u Hrvatskoj brojke nisu tako loše kao u Estoniji i na drugoj strani Atlantskog oceana, ni mi ovako visoke brojke nismo vidjeli od listopada 2008. Brojni hrvatski građani živo se sjećaju ratne 1993. kada su cijene na malo samo u rujnu rasle više od 30 posto, a oni još stariji dobro se sjećaju inflacije u Jugoslaviji kada se plaća odmah prvog dana mijenjala u njemačke marke, kako bi novac zadržao vrijednost do kraja mjeseca. Kad znamo sve to, nije nikakvo čudo što su mnogi zabrinuti da bi uvođenjem eura cijene još više mogle ići gore i kako bismo prvi put u nekoliko desetljeća mogli vidjeti dvoznamenkaste brojke.

Zabrinjava činjenica da dok u Europi inflaciju prema gore tjeraju poskupljenja struje i plina, kod nas su glavni generatori inflacije cijene goriva i cijene hrane koje su u prosincu na godišnjoj razini rasle 22,5 odnosno 8,1 posto. Da rastu cijena hrane nije kraj, govori nam primjer jednog proizvođača sira koji je prije nekoliko dana u razgovoru za jednu nacionalnu televiziju rekao kako će uvođenjem eura sir koji je do tada bio 200 kuna koštati 30 eura, odnosno 226 kuna. Poskupljenje je to od čak 13 posto, koje će na koži najviše osjetiti oni najplićeg džepa.


Stabilnost cijena

Usprkos lošim brojkama, Hrvatska nastavlja s pripremama za uvođenje eura. I Vlada i HNB su već nekoliko puta ponovili kako se uvođenje nove valute planira za 1. siječnja, 2023.

Kako bi država uvela zajedničku valutu, mora ispuniti kriterije koji su jasno propisani Ugovorom iz Maastrichta iz 1992. Navedeni kriteriji odnose se na stabilnost cijena, održivost javnih financija, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa.

S obzirom na inflaciju, u ovom trenutku nam je najvažniji kriterij stabilnosti cijena koji se odnosi na stopu inflacije koja ne smije premašivati prosjek stopa inflacije triju članica EU-a koje bilježe najbolja ostvarenja stabilnosti cijena (najčešće je riječ o najnižim stopama inflacije) uvećan za 1,5 postotnih bodova.

Iz HNB-a nam odgovaraju kako ćemo referentnu vrijednost za inflacijski kriterij koja će se odnositi za 12-mjesečno razdoblje do izrade ocjene udovoljavanja tom kriteriju saznati u proljeće ove godine (moguće u svibnju ili lipnju) kada će Europska komisija objaviti Izvješće o konvergenciji, u kojemu će ujedno i službeno ocijeniti je li Hrvatska zadovoljila taj kriterij, kao i preostala tri kriterija nominalne konvergencije – stabilnost i održivost javnih financija, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa.

“U obzir se uzimaju kretanja stope inflacije u državama članicama tijekom 12-mjesečnog razdoblja koje prethodi izradi ocjene o ispunjavanju kriterija konvergencije; uobičajeno se u prošlim relevantnim Izvješćima o konvergenciji  u obzir uzimalo kretanja stope inflacije do ožujka godine u kojoj se izrađuje ocjena. Referentna vrijednosti računa se na temelju stopa inflacije triju država članica s najboljim ostvarenjem stabilnosti cijena, pri čemu Europska komisija ima određeni stupanj fleksibilnosti pri određivanju njezine visine”, navodi HNB.

Izbacili zemlju s preniskom inflacijom

Objašnjavaju kako Komisija iz izračuna referentne vrijednost može isključiti državu (ili više njih) za koju ocijeni da ima prenisku stopu inflacije te da time znatno odstupa od ostalih država članica, što se u prošlosti dogodilo više puta.




“Budući da se za ocjenu ispunjavanja inflacijskog kriterija u obzir uzimaju ostvarenja inflacije u svim državama članicama EU-a, kao i zbog postojanja spomenute fleksibilnosti, nije moguće unaprijed precizno odrediti visinu referentne vrijednosti za inflacijski kriterij”, navodi HNB.

Iz HNB-a objašnjavaju kako je Hrvatska do sada, u svim Izvješćima o konvergenciji, uvijek ispunjavala kriterij stabilnosti cijena. Također, do sada referentna vrijednost za inflacijski kriterij nikada nije bila utvrđena na razini nižoj od razine prosječne stope inflacije u europodručju. S obzirom na to da su inflacijska kretanja u Hrvatskoj u pravilu visoko usklađena s kretanjima u europodručju, što se odnosi i na recentno razdoblje kada se i u europodručju i u Hrvatskoj zamjećuju nešto izraženiji inflacijski pritisci, velika je vjerojatnost da će Hrvatska uspjeti zadovoljiti inflacijski kriterij.




Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.