Uz puno krumpira, raznih mahunarki i mesa, prebrodite zimu što lakše: Šetnja na otvorenom oslobodit će negativnu energiju i podignuti vaše raspoloženje

Kratki dani i niske temperature samo su neke od karakteristika zime koje mogu utjecati na naše raspoloženje, ali i na zdravlje. Kao posljedica pada temperatura, kod brojnih se ljudi javlja umor i osjećaj iscrpljenosti. Glavni razlog toga je melatonin, hormon spavanja. Velika količina ovog hormona ispušta se u mozak kada se smrači, a kada dolazimo u dodir s velikom količinom svjetlosti, proizvodnja melatonina se zaustavlja. Tijekom zime manje je sunčevih zraka i dani su kraći, što uzrokuje osjećaj umora. Crvenilo kože i pothlađenost također su neke od mogućih posljedica.

No hladni mjeseci ne moraju proteći uz sjedenje na kauču. Uz pomoć nekoliko savjeta i oni najzimogrozniji mogu uživati u čarima temperaturnih minusa i bijelog pokrivača. Hipotermija ili pothlađenost javlja se kada tjelesna temperatura padne na 35 Celzijevih stupnjeva, a vrlo je bitno liječiti je na vrijeme.

Plodno tlo za razvoj brojnih akutnih bolesti tijekom zime upravo je pothlađivanje, a u nastavku ćemo objasniti koje mjere valja poduzeti kako bi se to izbjeglo.

Kobno pothlađivanje

Naime, za stvaranje i davanje energije nužni su biotin i koenzim Q10 koji se nalazi u mesu mišića. Kada tijelo izlažemo hladnoći, ako nismo toplo obučeni i zaštićeni od ozeblina, dolazi do smanjenja tjelesne temperature, odnosno pothlađivanja organizma. Ako se temperatura tijela ne podigne, ovo stanje može biti vrlo opasno. Neki pokazatelji hipotermije su sporije kucanje srca, trnjenje perifernih dijelova tijela, pospanost te gubitak osjeta u rukama i nogama. Svakoga tko se dulje izlaže hladnoći, a nije zaštićen, može zadesiti pothlađenost. Navedeni slučajevi najčešći su kod mesara koji dulje vrijeme borave u hladnjačama, osoba koji se bave zimskim sportovima, planinara i slično.

Kada se tjelesna temperatura spusti na oko 35 Celzijevih stupnjeva, metabolički ciklusi se počinju usporavati, a ako temperatura padne na 33 stupnja, osoba ne može stajati te postaje konfuzna. U slučaju da se ne poduzmu mjere pomoći, ako tjelesna temperatura padne na 30 °C, može doći do fatalnih posljedica.

U slučaju pothlađenosti, odgovarajuća hrana može jako poboljšati stanje organizma. Isto tako, određene namirnice mogu pogoršati cijelu situaciju. Shodno tomu, pothlađenoj osobi treba dati tople juhe, a nakon što se stanje poboljša, treba uvesti namirnice bogate ugljikohidratima. Upravo su oni najbrži izvor energije te ih treba konzumirati u hladnijim danima. Složeni ugljikohidrati nalaze se u krumpiru, mahunarkama, tijestu, riži, voću.

Njihova glavna blagodat je da su dugoročni izvor energije. Jednostavni ugljikohidrati u sastavu su običnog šećera i saharoze.

Isto tako, u prehrani je ključno konzumirati proteine, a oni se nalaze u ribi, mliječnim proizvodima, crvenom i bijelom mesu, proizvodima od soje, žitaricama i mahunarkama. U lungiću ili bifteku, primjerice, nalazi se najkvalitetnije željezo, a meso je ujedno i izvor najlakše raspoloživih aminokiselina te cinka. Uz uravnoteženu prehranu koja podrazumijeva dovoljnu količinu bjelančevina i ugljikohidrata, organizam će se oporaviti. Isto tako, za pravilan rad i održavanje ciklusa stanice nužan je prethodno spomenuti biotin te koenzim u Q10. U slučaju pothlađenosti pomažu topli napici, no nikako alkoholna pića. Nošenje tople i višeslojne odjeće na niskim temperaturama također je jedna od mjera zaštite tijekom zime.

Nužni proteini

Osim hipotermije, zbog dulje izloženosti hladnoći može doći i do ozeblina. Pritom su najugroženiji nos, uši, obrazi, podbradak i prsti. Kako do toga ne bi došlo, važno je zaštititi te dijelove rukavicama, kapom te šalom i, naravno, slojevito se obući. Važno je i da je obuća topla i udobna, bez visokih peta. Visoka peta umara stopalo, kao i potpuno niska obuća pa vodite računa o tome. U slučaju da pretrpite ozeblinu, što prije uđite u toplu prostoriju, a zahvaćena područja uronite u toplu, nikako vruću vodu. Ozebla mjesta nemojte trljati ni masirati.

Dolaskom hladnih dana, može doći do određenih kožnih problema. Suhoća i crvenilo neki su od njih, zbog čega je važno koristiti proizvode za kožu koji prije svega hidriraju i štite od vanjskih utjecaja.

U hladnijim mjesecima može doći do pogoršanja tena i nastanka akni, a uzroci su često u vanjskim uvjetima i navikama. Kako biste to spriječili, važno je pripremiti se na vrijeme, a jedan od načina je korištenje SPF zaštite tijekom cijele godine. Primjerice, ako idete na skijanje, krema sa zaštitom od štetnih UV utjecaja je poželjna. Izbjegavajte proizvode na bazi alkohola jer će oni dodatno izvući vlagu iz kože i prouzročiti dehidraciju. Pilinzi se obično rade tijekom zime, no nemojte pretjerivati kako ne biste oštetili prirodnu barijeru kože.

Dugi boravak u vrućim kupkama može izvući prirodna ulja iz kože, što također može dovesti do nastanka akni. Ako ste ljubitelj, pokušajte ih ograničiti na 15-ak minuta, a nakon izlaska iz vode lice i tijelo nahranite hidratantnom kremom. Pripazite i na razliku u temperaturi. Kada dolazite izvana u zatvoreni prostor, nemojte ga zagrijavati na previsokoj temperaturi jer to može izvući vlagu iz kože.
Kako tijekom zime ne dobivamo puno dnevnog svjetla, posljedično se javlja manjak energije te pospanost. Proizvodnja melatonina koči lučenje serotonina, što može utjecati i na raspoloženje.

Razlike u temperaturi

Ako želite poboljšati stvari, prvo što trebate je izaći iz kuće. Odjenite se toplo i slojevito i iskoristite prednosti hladnih dana. Jedna od njih je čišći zrak, točnije nema alergena. Šetnja na otvorenom oslobodit će negativnu energiju i poboljšati vaše raspoloženje. Prakticirajte duge šetnje i vrlo brzo ćete steći zdravu naviku tijekom zime. Ako osjećate pritisak zbog svega što trebate obaviti u danu koji traje kraće, pronađite neku vrstu opuštanja. To može biti meditacija, fitness, vježbe disanja i slično. Niže temperature idealne su za rekreaciju, a dodatna blagodat je to što tijelo po hladnoći troši više energije kako bi održalo normalnu tjelesnu temperaturu. Hladnoća sagorijeva stanice smeđih masnoća koje igraju veliku ulogu u zagrijavanju tijela. Isto tako, šetnjom ćete povećati potrošnju energije i potaknuti cirkulaciju. Krioterapija je tretman izuzetno niskom temperaturom za liječenje iscrpljenih mišića, a sličan učinak može imati i šetnja ili prilagođena rekreacija na otvorenom u zimskim danima.

Dakle, osim što ćete se bolje osjećati, vidjet će se i pozitivan rezultat na vašoj formi.

Nemojte se izlagati prevelikoj količini svjetla tijekom večeri kako biste si omogućili miran san u trajanju od sedam do devet sati.

Hladnoća vam može pomoći i da bolje spavate, a optimalna temperatura spavaće sobe trebala bi biti oko 18 Celzijevih stupnjeva.

Kao što smo već spomenuli, prehrana je vrlo važna za očuvanje imuniteta, posebno u hladnim danima, a na povećanje osjećaja umora može utjecati manjak željeza i teška hrana. Nezdrava i masna hrana neće vam pomoći da se osjećate bolje, nego upravo suprotno. Ona snižava razinu energije, a može doći i do kojeg kilograma više. Mrkva, repa i cikla samo su neke od vrsta zimskog povrća koje bi bilo dobro uvrstiti u jelovnik, s čistim mesom koje je izvor prijeko potrebnih bjelančevina.

Banana i čokolada

Izbjegavajte hranu bogatu šećerima i pobrinite se da se na vašem stolu što češće nađe juha te namirnice koje sadrže složene ugljikohidrate. Banane i čokolada također su dobar izvor energije između obroka.

Jeste li primijetili da se u toplim danima teže koncentrirate i “natjerate” na učenje? Osim što nas sunce mami na boravak na otvorenom, jedan od razloga je to što mozak pojačano troši glukozu na visokim temperaturama, što može nepovoljno utjecati na kognitivne sposobnosti. Mozak bolje radi na umjereno niskoj temperaturi, a istraživanja pokazuju i da su ljudi produktivniji, odnosno bolje uče kad je oblačno ili snježno. Stoga, maksimalno iskoristite ove zimske dane kako biste naučili nešto novo.

Nemojte dopustiti da se socijalno izolirate zbog niskih temperatura. Klizališta, adventske kućice i blagdanska zbivanja povod su za dobru zabavu i kvalitetno druženje, usprkos niskim temperaturama.

Iz navedenog je sasvim jasno i da se tijekom hladnih mjeseci možemo rekreirati i baviti aktivnostima koje smo možda zapostavili u vrućim danima. Baš kao svako godišnje doba, i zima ima svoje blagodati, stoga se pobrinite da to iskoristite. Ojačajte imunitet, trošite kalorije, učite i družite se i budite sigurni da ćete zavoljeti zimu.