Screenshot/Youtube

Svi su poludjeli za Ozempicom! Mnogi uzimaju lijek protiv dijabetesa tipa 2 kako bi smršavjeli: Stručnjakinja objašnjava u čemu je problem

Autor: Zlatko Govedić

Vjerojatno ste čuli za lijek Ozempic, koji se koristi za liječenje dijabetesa tipa 2, ali i kao lijek za mršavljenje. O njemu se na internetu šire nebrojene teorije i kontroverze, čemu su svakako pridonijeli globalna nestašica zaliha, tweetovi Elona Muska, odobrenje za gubitak mase kod adolescenata u Sjedinjenim Državama itd. Voditelj dodjele Oscara, Jimmy Kimmel, čak se našalio na tu temu u filmskoj noći nad noćima prošlog tjedna.

“No koliko su nam zapravo potrebni lijekovi poput Ozempica? Možemo li koristiti hranu kao lijek da ih zamijenimo?”, pita se nutricionistkinja Emma Beckett sa Sveučilišta u Newcastleu (Australija) i objašnjava:

“Aktivni sastojak Ozempica je semaglutid koji djeluje tako da izaziva sitost. Taj osjećaj zadovoljstva ili “sitosti” potiskuje apetit. Zbog toga djeluje za mršavljenje. Semaglutid također pomaže gušterači u proizvodnji inzulina, što je način na koji pomaže u upravljanju dijabetesom tipa 2. Naše tijelo treba inzulin za premještanje glukoze (ili šećera u krvi) koju dobivamo iz hrane unutar stanica, kako bismo je mogli koristiti kao energiju.

Semaglutid djeluje oponašajući ulogu prirodnog hormona, zvanog GLP-1 (glukagonu sličan peptid-1) koji se normalno proizvodi kao odgovor na otkrivanje hranjivih tvari kada jedemo. GLP-1 dio je signalnog puta koji vašem tijelu govori da ste jeli i priprema ga da koristi energiju koja dolazi iz vaše hrane”.




Hranjive tvari koje pokreću lučenje GLP-1 su makronutrijenti – jednostavni šećeri (monosaharidi), peptidi i aminokiseline (iz proteina) i kratkolančane masne kiseline (iz masti, a također ih proizvode dobre crijevne bakterije). Puno je ovih makronutrijenata u energetski bogatoj hrani, koja je obično hrana s visokim udjelom masti ili šećera s niskim udjelom vode. Postoje dokazi da se odabirom hrane s visokim udjelom ovih nutrijenata razine GLP-1 mogu povećati.

To znači da zdrava prehrana s visokim sadržajem hranjivih tvari koje stimuliraju GLP-1 može povećati razinu GLP-1. To može biti hrana s dobrim masnoćama, poput avokada ili orašastih plodova, ili nemasni izvori proteina poput jaja. Hrana s visokim sadržajem vlakana koja se mogu fermentirati, poput povrća i cjelovitih žitarica, hrani naše crijevne bakterije, koje potom proizvode kratkolančane masne kiseline koje mogu potaknuti lučenje GLP-1.

Zbog toga vam dijete s visokim udjelom masti, vlaknima i proteinima mogu pomoći da se dulje osjećate sitima. To je i razlog zašto je promjena prehrane dio kontrole mase i dijabetesa tipa 2.




Nije sve tako jednostavno

Taj sustav također znači da kada smo na dijeti i ograničavamo energetski unos, postajemo više gladni. A za neke ljude ta “postavka” za masu i glad može biti drugačija.

Neka su istraživanja pokazala da su razine GLP-1, osobito nakon obroka, niže kod pretilih osoba. To može biti posljedica smanjene proizvodnje GLP-1 ili povećane razgradnje. Receptori koji ga otkrivaju također mogu biti manje osjetljivi ili može postojati manje receptora. To bi moglo biti zbog razlika u genima koji kodiraju GLP-1, receptore ili dijelove putova koji reguliraju proizvodnju. Ove genetske razlike su stvari koje ne možemo promijeniti.

Dakle, jesu li injekcije lakše rješenje? Iako i dijeta i lijekovi mogu djelovati, oboje imaju svoje izazove.

“Lijekovi poput Ozempica mogu imati nuspojave uključujući mučninu, povraćanje, proljev i probleme s drugim organima. Osim toga, kada ga prestanete uzimati, osjećaji potisnutog apetita počet će nestajati, a ljudi će početi osjećati glad na staroj razini. Ako ste brzo izgubili puno kilograma, mogli biste se osjećati još gladniji nego prije.

Promjene u prehrani imaju mnogo manje rizika u smislu nuspojava, ali će za odgovore trebati više vremena i truda.

U našem užurbanom modernom društvu troškovi, vrijeme, vještine, pristupačnost i drugi pritisci također mogu biti prepreka zdravoj prehrani, osjećaju sitosti i razinama inzulina”, objašnjava nutricionistkinja.

‘Neka hrana bude tvoj lijek’

Dijetetska rješenja i rješenja za lijekove često stavljaju fokus na pojedinca koji provodi promjene kako bi poboljšao zdravstvene ishode, ali sustavne promjene, koje smanjuju pritiske i prepreke koje otežavaju zdravu prehranu (poput skraćivanja radnih tjedana ili povećanja minimalne plaće) vjerojatnije će učiniti razlika.

Također je važno zapamtiti da je masa samo jedan dio jednadžbe zdravlja. Ako suzbijete apetit, ali održavate dijetu bogatu ultraprerađenom hranom s malo mikronutrijenata, mogli biste izgubiti na masi, ali ne i povećati svoju stvarnu hranjivost. Stoga je potrebna podrška za poboljšanje izbora prehrane, bez obzira na korištenje lijekova ili gubitak mase, za istinska poboljšanja zdravlja.

“Stari citat: ‘Neka hrana bude tvoj lijek’ privlačan je i često se temelji na znanosti, osobito kada su lijekovi namjerno odabrani ili dizajnirani da oponašaju hormone i spojeve koji se već prirodno pojavljuju u tijelu. Promjena prehrane je način da promijenimo naše zdravlje i svoje biološke reakcije. Ali ti se učinci događaju u pozadini naše osobne biologije i naših jedinstvenih životnih okolnosti.

Za neke ljude lijekovi će biti alat za poboljšanje tjelesne mase i rezultata povezanih s inzulinom. Za druge je sama hrana razuman put do uspjeha.

Dok je znanost za stanovništvo, zdravstvena skrb je individualna i odluke o hrani i/ili lijekovima trebaju se donositi uz promišljeni savjet zdravstvenih radnika. Liječnici opće prakse i dijetetičari mogu raditi s vašom individualnom situacijom i potrebama”, zaključuje Beckett.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.