Klasične vs. moderne garniture za vaš dom
SVE LOŠIJE PAMTITE? Čim se pojave prvi simptomi, poduzmite mjere opreza! Ova hrana je saveznik memorije
Zdravstveni problemi poput depresije, uznemirenosti, poremećaja rada tiroidne žlijezde ili pak trudnoća, mogu negativno utjecati na pamćenje, bilo da je riječ o trenutnom, kratkoročnom ili onom najtežem, dugoročnom gubitku memorije.
Zbog toga, čim se pojave prvi simptomi kao što su otežana koncentracija i brzo zaboravljanje trebalo bi da poduzmete mjere opreza. Prvi korak je kontrola prehrane! Ona bi trebalo da bude raznovrsna, ali da ne sadrži namirnice bogate zasićenim mastima jer visoka razina kolesterola u krvi otežava dotok kisika do mozga. Naravno, dobra stara pravila vrijede i ovde: jedite četiri do pet puta dnevno da biste pod kontrolom držali razinu šećera u krvi. Ne preskačite doručak i ne pretjerujte sa šećerom!
Što se tiče mesa, ribe i jaja, jedite meso siromašno zasićenim masnoćama, mliječne proizvode s malim postotkom masti i barem dvaput tjedno ribu i morske plodove. Kamenice su iznimno korisne jer sadrže cink koji pospješuje memoriju dok jaja obiluju proteinima velike biološke vrijednosti i lecitinima koji bistre pamćenje, pa se preporučuje da se na meniju nađu 3 puta tjedno.
Pored toga, karnitin, aminokiselina koja se nalazi ponajprije u namirnicama životinjskog podrijetla, mlijeku i posnom mesu, potvrdila su neka istraživanja, pomaže u početnim fazama Alzheimerove bolesti kao i kod starijih koji boluju od depresije.
Kad su mahunarke u pitanju sve dolaze u obzir: leća, grah, soja, grašak… One će vas naoružati s dovoljno željeza kao i vitamina iz grupe B, lecitinom i fitoestrogenima koji su vrlo važni kao prevencija.
Integralne žitarice: riža, pšenične klice, zob, kao i integralne tjestenine i kruh, također igraju važnu ulogu jer su bogate lecitinom i vitaminima B. Od voća i povrća trebalo bi da jedete ono zeleno, bilo da je riječ o plodu ili listovima. Razlog: ima antioksidantske osobine te sadrži vitamine A, C i E te mineral selen. Suho i koštunjavo voće i morski plodovi, osiguravaju vitamin E, kojeg ima u biljnim uljima i pšeničnim klicama.
Redovne vježbe mogu pospješiti cirkulaciju i dovesti do poboljšanja. Šetnja ili plivanje, tri puta tjedno po najmanje 15 minuta, dovoljni su za prve rezultate. Isto vrijedi i za mentalne funkcije tako da bi vijuge trebalo da budu što aktivnije. Igrajte šah, rješavajte križaljke, sudoku i razne druge mozgalice.
ZADNJE VIJESTI
Pomicanje sata može znatno utjecati na vaše zdravlje: Na udaru su ove skupine ljudi
Sa samo dva prirodna sastojka napravite sprej koji pomaže protiv alergija: Evo i gdje ga koristite
Ovih pet svakodnevnih navika mogu dovesti do čira na želucu: Prvi simptom je neugodno ‘peckanje’