fbpx
Ilustracija/Flickr

REVOLUCIONARNO OTKRIĆE: Cjepivo protiv Alzheimerove bolesti moglo bi spasiti milijune života!

Autor: Zlatko Govedić

Alzheimerova bolest (AD) je najčešći uzrok demencije, koji pogađa otprilike 44 milijuna ljudi diljem svijeta. U nekim bi se zemljama te brojke mogle utrostručiti u sljedećih pedeset godina, a znanstvenici očajnički pokušavaju pronaći načine kako spasiti ljudske živote.

Sada se pokazalo da nova metoda liječenja uspješno imunizira miševe protiv životinjskih modela AD-a. Još ne znamo može li taj pristup koristiti za cijepljenje ljudi protiv te bolesti, ali rezultati izgledaju obećavajuće u usporedbi s drugim pokušajima. Autori sada pozivaju komercijalne partnere da im pomognu u daljnjem istraživanju.

“Iako su znanstveni pokušaji trenutno još u ranoj fazi, ako bi se ti rezultati replicirali u kliničkim ispitivanjima na ljudima, onda bi to moglo biti transformativno. Otvara mogućnost ne samo za liječenje Alzheimerove bolesti pošto se otkriju simptomi, već i za potencijalno cijepljenje protiv bolesti prije nego se simptomi pojave”, kaže farmakolog Mark Carr sa Sveučilišta u Leicesteru (Engleska, UK).

Jedno od obilježja Alzheimerove bolesti jesu nakupine proteina beta-amiloida (Aβ) koji se mogu naći u mozgu otprilike dvije trećine pacijenata s kliničkom dijagnozom.

Oni sami po sebi nisu nužno loši za kogniciju – njihova prisutnost zapravo može biti važna za zdravlje mozga – ali kada se neki skraćeni oblici pojave i skupe zajedno, istraživanja sugeriraju da mogu postati toksični, što dovodi do neurodegeneracije.

Pokazalo se da drugi tretmani AD-a koji neselektivno ciljaju te proteine imaju štetne učinke, ali novi pristup imunizaciji cilja samo na toksične skraćene proteine.

Istraživači su identificirali obitelj antitijela nazvana TAP01 kod miševa koja bi mogla neutralizirati skraćene proteine, a ostavljajući zdrave na miru. Ta bi antitijela stoga mogla biti koristan način za zaustavljanje međusobnog vezanja skraćenih proteina.

Obećavajuća verzija antitijela

Kako bi bili sigurni da ta antitijela djeluju i na ljude, autori su stvorili verziju nazvanu TAP01_04.




Koristeći se rendgenskom kristalografijom (XRC) kako bi se bolje proučilo djelovanje TAP01_04 antitijela u mozgu transgenog “humaniziranog” miša, tim je primijetio da se ona vežu za područje skraćenih proteina. Ne samo da se amiloidni plak u mozgu miša smanjio, nego je održan metabolizam glukoze i spriječen nedostatak pamćenja i gubitak neurona.

Istraživači su potom stvorili izravnije “cjepivo”, nazvano TAPAS. Oponašajući skraćene proteine, oni je pokrenulo imunosni sustav miša da sam proizvede protutijela tipa TAP01. Kada je to cjepivo dato na dva mišja modela pretkliničkog AD-a, pokazalo je slične rezultate kao i sama antitijela.

To je doista uzbudljiva vijest, no iako su beta-amiloidni plakovi povezani s mnogim oblicima Alzheimerove bolesti, ovo cjepivo možda neće moći spriječiti sve oblike bolesti.

Novi dokazi, naime, sugeriraju da AD može uključivati više podtipova. U otprilike trećine pacijenata s kliničkom dijagnozom nema beta-amiloidnih plakova, što znači da cjepivo protiv njihova stvaranja možda neće spriječiti degeneraciju mozga.




Ipak, ako ovo potencijalno novo cjepivo prođe kroz klinička ispitivanja na ljudima, moglo bi ojačati zdravlje mozga milijuna ljudi.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.