Ilustracija/Pixabay

IZRAZITO OPASNA KOMPLIKACIJA JE PSIHOZA DEPRIVACIJE SNA: Izostanak sna uzrokuje nepovezanost sa stvarnošću

Autor: Ante Ferara / 7dnevno

Miljenka-Jelena Jurašić, specijalistkinja neurologije, subspec. neuroimunologije iz zagrebačke Poliklinike Aviva, otkriva kako spriječiti i izliječiti nesanicu

Koliko puta vam se dogodilo da ste umorni, legnete u krevet, ali vam san ne pada na oči. Ili ranije zaspite pa se oko ponoći probudite i ne možete nastaviti spavati do jutra. Nesanica je čest problem u modernom društvu, a o njoj te o tome kako je spriječiti i izliječiti više nam je rekla prim. dr. sc. Miljenka-Jelena Jurašić, spec. neurologije, subspec. neuroimunologije iz zagrebačke Poliklinike Aviva.

* Što je nesanica?

Nesanica ili insomnija je poremećaj spavanja u kojem imate problema s usnivanjem i/ili prosnivanjem. Od nesanice pati oko trećine ukupne populacije, češća je kod žena i njezina prevalencija se postupno povećava s porastom dobi do šezdesete godine života. Stanje može biti kratkotrajno (akutno) ili može trajati dugo (kronično). Također može doći i proći. Akutna nesanica traje od jedne noći do nekoliko tjedana i obično je samoograničavajuća. Nesanica je kronična kada se javlja najmanje tri noći tjedno tijekom tri mjeseca ili više. Nesanica može biti primarna ili udružena s nekim drugim bolestima. Najčešće se javlja kod poremećaja pozornosti i kognitivnih (mentalnih) poteškoća, povećanog korištenja medicinskih usluga i povećanog rizika od poremećaja raspoloženja odnosno anksioznosti, zloporabom alkohola ili droge.

* Što uzrokuje nesanicu?

Akutnu nesanicu mogu uzrokovati bezazleni povodi poput nepoznate okoline za spavanje, kao što se događa prilikom putovanja ili preseljenja. Osim promjene u uvjetima spavanja, nesanicu može potaknuti nepravilan raspored spavanja, loše navike spavanja ili prekomjerna konzumacija kofeina, odnosno alkohola. Pojavu akutne nesanice uzrokuje neki situacijski stresni događaj koji je uznemirujućeg karaktera. Ponekad se može raditi o pozitivnom događaju poput preseljenja, novog posla ili slično. Također je moguće da je u podlozi nesanice gubitak ili neki drugi negativan događaj na koji reagiramo promjenom raspoloženja.

Osim stresa, nesanicu mogu uzrokovati akutno medicinsko zbivanje koje dovodi do tjelesne bolesti i boli, poremećaji mentalnog zdravlja poput anksioznosti i depresije, uporaba nekih lijekova, neurološki problemi i specifični poremećaji spavanja.




* Kakva nesanica može biti?

Postoje osnovna tri tipa nesanice:

  1. Problemi s usnivanjem – to znači da imate problema s uspavljivanjem.
  2. Problemi s prosnivanjem – to se događa kada imate problema sa spavanjem tijekom noći ili se probudite prerano.
  3. Mješovita nesanica – kod ove vrste nesanice imate problema i s uspavljivanjem i sa spavanjem tijekom noći.

Osim toga, nesanica može biti akutna ili prilagodbena na pojedinu situaciju, a nesanicom zovemo već i nemogućnost usnivanja ili prosnivanja u trajanju od jedne noći do tri tjedna. Oblik nesanice koji traje dulje od tri tjedna, unatoč tomu što postoji odgovarajuća prilika za spavanje, i rezultira narušenim dnevnim funkcioniranjem naziva se primarna nesanica. Njezina karakteristika je poteškoća u započinjanju spavanja (nesanica s početkom spavanja), poteškoće u održavanju sna (buđenje usred sna, rano jutarnje buđenje) ili pojava kroničnog nerestorativnog sna. Takva nesanica počinje zbog dugotrajnog stresa, a napetost i tjeskoba uzrokovana stresom uzrokuju buđenje. Kod takvih osoba postaje povezana s frustracijom i uzbuđenjem, što rezultira lošom higijenom sna. Sekundarna nesanica je kada simptomi nesanice proizlaze iz primarne medicinske bolesti, mentalnih poremećaja ili drugih poremećaja spavanja.




* Koliko nam minimalno treba sna svake noći?

Vrijeme odlaska na spavanje i trajanje sna određeno je unutarnjim mehanizmima homeostaze (ravnoteže) organizma koji odgovara na naš unutarnji cirkadijani (cjelodnevni) ritam budnost – spavanje, što nazivamo unutarnjim satom, te utječe na duljinu spavanja. Dnevna potreba za snom određena je prema dobi – djeca predškolske dobi trebaju oko 10-13 sati sna dnevno, potom ta dnevna potreba pada tijekom razdoblja školovanja na 8-10 sati dnevno sve do odrasle dobi kad se procjenjuje na potrebnih 7-9 sati sna dnevno. Ipak, dnevna potreba za snom određuje se individualno, a važno je da ne produljujemo jutarnji boravak u krevetu. Zanimljivo je znati da je za ljude koji pate od problema nesanice karakteristično da podcjenjuju broj sati sna tijekom noći. Istraživanja su, naime, pokazala da i oni prosječno noću spavaju oko šest sati.

* Tko obolijeva od nesanice?

Od nesanice može oboljeti svatko i u bilo koje doba života, no poznato je da su žene dvaput sklonije pojavi nesanice od muškaraca te da starija životna dob donosi povećan rizik od nesanice.

* Koji su simptomi nesanice?

Postoji nekoliko uobičajenih simptoma nesanice: problemi s usnivanjem, što nazivamo sindromom odgođene faze spavanja, buđenje više puta tijekom noći, učestalo prerano buđenje ujutro, osjećaj da nismo dovoljno odmorni ujutro, pojava dnevnog umora ili pospanosti, pojava glavobolje, promjene raspoloženja tijekom dana koje uključuju razdražljivost i sklonost depresiji ili tjeskobi, poteškoće s obraćanjem pozornosti i fokusiranjem, problemi s pamćenjem, anksioznost zbog približavanja vremena za spavanje.

* Kako se nesanica dijagnosticira?

Glavni način na koji dijagnosticiramo nesanicu je putem dobrih anamnestičkih podataka. Liječničke struke koje se bave nesanicom su neurologija i psihijatrija. Postoje uže specijalizirani liječnici koji se bave problemom nesanice, a zovu se somnolozi. Njihova dijagnoza i procjena kvalitete sna temelje se na anamnestičkim podacima, ali i posebnoj pretrazi koja se provodi tijekom sna, a zove se polisomnografija, ona je osobito vrijedna ako postoji sumnja na primarni poremećaj spavanja.

* Kako se nesanica liječi?

Nesanica koja traje 1-2 dana ne zahtijeva posebno liječenje, ona je obično samoograničavajuća i stoga spontano prestane. U slučaju da nam je poznata podloga, odnosno razlog nastanka nesanice, treba potražiti prikladnu pomoć radi razrješenja situacije. U slučaju produljenja nesanice na dulje od nekoliko dana, možemo se poslužiti jednostavnim postupcima ponašanja, no u slučaju njihove nedjelotvornosti ponekad se moramo poslužiti supstancijama, odnosno lijekovima.

Najbezazlenija je uporaba melatonina. Melatonin je hormon koji se, inače, stvara u tijelu u žlijezdi epifizi koja se nalazi u mozgu. Njegov prekursor, odnosno prethodnik, je triptofan, a njegova proizvodnja tijekom života pomalo slabi. S obzirom na to da odgovara na pojavu mraka, nekad se naziva i “hormonom mraka”. Njegova glavna uloga je da regulira noćne i dnevne cikluse ili cikluse spavanja i buđenja. Tama, odnosno noć, potiče tijelo da proizvodi više melatonina, koji potom signalizira tijelu da je vrijeme za spavanje. Suprotno tome, dnevna svjetlost smanjuje proizvodnju melatonina i signalizira tijelu da je budno. Dokazano je da neki ljudi koji imaju problema sa spavanjem imaju sniženu razinu melatonina. Stoga se smatra se da bi im dodavanje melatonina iz suplemenata moglo pomoći da spavaju. Očekuje se da je melatonin djelotvoran kod problema s usnivanjem te se često koristi za nesanicu i poboljšanje sna u različitim uvjetima, kao što je “jet lag”. Osim u liječenju nesanice, primjena melatonina ima svoju ulogu i u nekim drugim medicinskim stanjima poput depresije, kronične boli, demencije i drugih stanja, no potrebna su dodatna medicinska istraživanja kako bi se na znanstvenoj razini objasnio mehanizam učinka za većinu navedenih uporaba. Melatonin koji nalazimo u suplementima obično se proizvodi u laboratoriju. Melatonin se primjenjuje oralno, odnosno na usta, iako na inozemnom tržištu postoje preparati koji se primjenjuju u obliku kožnih naljepaka. Postoji u nekoliko oblika: tablete, gumeni bomboni, tekući ili oralni sprej. Točna doza za večernje uzimanje melatonina treba se individualno prilagoditi, a moguće je početi s dozom oko 0,1 mg/kg. Prevelike količine melatonina utječu, pak, na narušavanje cirkadijanih ritmova i izazivanja dugotrajne pospanosti. Upravo zbog utjecaja na cirkadijani ritam ne preporučuje se uporaba melatonina kod starijih osoba koje boluju od demencije.

Lijekovi koji se koriste u liječenju nesanice mogu se svrstati u nekoliko skupina: agonisti melatonina, hipnotici, lijekovi sa sedativnim sposobnostima, a posebno izdvajamo skupinu benzodiazepina. Ako je potrebno koristiti lijekove u liječenju nesanice, obratite se svom nadležnom liječniku obiteljske medicine.

* Koje komplikacije nesanica može uzrokovati?

Glavne komplikacije koje nesanica stvara odnose se ponajprije na mozak i uključuju glavobolju, nemogućnost koncentracije, smetnje raspoloženja, smanjenu kreativnost, kratkoročni i dugotrajni gubitak pamćenja. S produljenim trajanjem nesanice javljaju se dodatne komplikacije kao što su manija, impulzivno ponašanje, depresija, paranoja i suicidalne misli. Izrazito opasna komplikacija koju nesanica može uzrokovati je pojava promjene psihičkog stanja koja se naziva psihoza deprivacije sna. Izostanak sna uzrokuje nepovezanost sa stvarnošću koja se može prikazati kao halucinacija ili zabluda.

* Kakva je prevencija?

Postoje neki jednostavni postupci koje možemo primijeniti kako bismo se riješili nesanice.

Tijekom dana treba provoditi dovoljno vremena na dnevnom svjetlu, a navečer smanjiti udio rasvjete kako bi se tijelo uspješno pridržavalo vlastitog cirkadijanog ritma.

Idite spavati uvijek u isto vrijeme te se pridržavajte vlastitog rasporeda spavanja. To znači da vam vrijeme spavanja i vrijeme buđenja bude dosljedno iz dana u dan, uključujući i vikend.

Tijekom dana nije poželjno dugotrajno spavanje, bolje je primijeniti tehnike kratkog odmora kako bi se obnovila energija, zato izbjegavajte ili ograničite drijemanje.

Nemojte zaboraviti da zdrav san proizlazi iz zdrave razine tjelesne aktivnosti i uključenosti u socijalne uloge koje preuzimamo u životu, stoga – ostanite aktivni. Tjelesna aktivnost je poželjna nekoliko sati prije spavanja.

Probava hrane onemogućuje opuštanje koje je nužno potrebno za spavanje. Večernji obroci trebaju biti lako probavljivi, a količina ne pretjerano velika. Ne zaboravite na to ako ste planirali otići u restoran na večeru.

Neke navike u večernjim satima pogoršavanju usnivanje, osobe koje su osjetljive trebaju izbjegavati ili ograničiti večernju konzumaciju kofeina, alkohol i nikotina. Preporučuje se posljednja primjena kofeinskih napitaka oko podneva, a posljednja konzumacija alkoholnih pića oko pet sati prije planiranog odlaska na spavanje.

Dobar san nema uvjeta u slučaju tjelesne nelagode, tako da trpljenje boli pogoršava i usnivanje i prosnivanje. Nije poželjno trpjeti bol, osobito ako je akutnog karaktera, stoga savjetujemo da prije planiranog odlaska u krevet popijete analgetik ili primijenite neku drugu tehniku rasterećivanja boli.

Misli koje nas okupiraju tijekom dana često ostaju s nama i navečer. Poželjno je otpustiti dnevne misli kako bismo tijelu i umu dali priliku da se osvježi tijekom noći jer drugog jutra imamo priliku za novi pogled na stvari koje će izroditi i novo rješenje. Probajte s tehnikama opuštanja: od boravka s obitelji i prijateljima do laganijih sportskih aktivnosti, odlaska u kino ili kazalište ili na koncert do tehnika opuštanja uma.

Tuširanje toplom vodom prije spavanja može potaknuti primjerenu razinu otpuštanja psihičke i tjelesne napetosti.

Jedna od korisnih tehnika za suzbijanje ponavljajućeg tijeka misli je ponavljanje nepovezanih riječi, no pritom morate ustrajati oko pet minuta. Ovu tehniku je moguće primijeniti navečer prije usnivanja ili tijekom noći kad se prejako razbudimo i, potom, zbog prevelikog misaonog opterećenja ne možemo ponovno usnuti.

Autor:Ante Ferara / 7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.