Žene u Hrvatskoj imaju 13 posto manju plaću i 21 posto manju mirovinu od muškaraca

Tradicionalnim prosvjedima osmog ožujka ukazuje se na nejednak položaj žena u društvu, u spomen na prosvjed kojim su tekstilne radnice 8. ožujka 1857. u New Yorku zatražile bolje uvjete rada i veće plaće, čime se obilježava Međunarodni dan žena. U Hrvatskoj se tim povodom u nedjelju prosvjeduje u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Zagrebu.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić i udruge za ženska prava ovom prigodom upozoravaju da su žene u Hrvatskoj u prosjeku 13 posto manje plaćene od muškaraca, imaju 21 posto nižu prosječnu mirovinu, i još su u značajnoj mjeri podvrgnute rodno uvjetovanom, obiteljskom i seksualnom nasilju. Pravobraniteljica Ljubičić pri tom ističe da muškarci i žene u Hrvatskoj imaju jednaka zakonski zajamčena prava, no da u praksi i svakodnevnom životu, ravnopravnost žena i muškaraca još uvijek nije postignuta, a kao najturbulentnije područje nejednakosti ističe tržište rada i upozorava na kontinuiran jaz u plaćama između muškaraca i žena.

Iako je jaz manji od europskog prosjeka i iznosi 16 posto, za razliku od podataka koji u EU pokazuju smanjenje tog jaza, on se u Hrvatskoj, kaže pravobraniteljica, kontinuirano povećava od 2010. godine. Nejednakost između muškaraca i žena vidi se i u mirovinama pa je visina prosječne mirovine za žene u Hrvatskoj prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2017. bila za 600 kuna niža nego prosječna mirovina muškarca.

Iako su žene, prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017. činile 60 posto magistara znanosti i sveučilišnih specijalista te 55 posto doktora znanosti, i dalje se suočavaju s efektom staklenog stropa, ističe Ljubičić, a riječ je o izrazu koji se odnosi na nemogućnost žena da postignu jednak tretman, prilike, položaj i jednaku plaću kao i muškarci na istom položaju ili s istim obrazovanjem u istoj tvrtki, odnosno onemogućuje ženama vertikalno napredovanje na osnovi spolne diskriminacije. Također, udio žena u upravljačkim strukturama vrlo je nizak i kreće se od 13 do 16 posto.

Prema podacima Eurostata za 2016. godinu u kućanskim obvezama u Hrvatskoj sudjeluje 12 posto muškaraca, dok to čini 62 posto žena, a u svakodnevnoj brizi za djecu, u populaciji roditelja od 25 do 49 godina, sudjeluje 79 posto žena, te s druge strane, 54 posto muškaraca.

Ljubičić i udruge za ženska prava upozoravaju i na problem obiteljskog nasilja u Hrvatskoj, čija je rodna utemeljenost neshvaćena od dijela javnosti. U 2018. godini muškarci su bili počinitelji u 77 posto od zabilježenih 10 tisuća prekršaja nasilja među bliskim osobama, a od 3 tisuće kaznenih djela obiteljskog nasilja, žene su bile žrtve u 75 posto slučajeva a u 91 posto slučajeva počinitelji su bili muškarci.