U Jadranu ulovljena otrovna riba, bit će ih još: Ubod je jako bolan, odmah idite liječniku

Pero Ugarković s Instituta za ribarstvo i oceanografiju objavio je da je u Jadranu ulovljena još jedna invazivna vatrenjača (Pterois miles). Ulovio ju je Vanja Kalezić na Luštici u Crnoj Gori, a ulov će biti prijavljen njihovom Institutu u Kotoru.

“Moja prognoza je da ćemo ovo ljeto imati najmanje 10 ovakvih dojava na području južnog Jadrana, a možda i srednjeg. Sve ulove je potrebno dojaviti znanstvenicima”, napisao je Ugarković u Facebook grupi Živi svijet Jadranskog mora.

Poznata kao vatrenjača, riba lav ili riba paun, Pterois miles je invazivna indo-pacifička vrsta koja je poznata po štetnosti za lokalne ekosustave. Ozloglašena je zbog svoje izdašne ishrane autohtonim ribljim vrstama, te brzog širenja na koloniziranim područjima Sredozemlja.

Sve bodlje su otrovne, ubod izaziva jaku bol

Sve bodlje na tijelu su otrovne te se kod uboda javlja izuzetno jaka bol, a mogući su i ozbiljniji simptomi pa se u slučaju uboda preporučuje posjet liječniku. Iz tog razloga ovoj ribi treba pristupiti s oprezom, a posebice u slučaju ulova tijekom ribolova.

Srećom, kao što je slučaj i kod ostalih jadranskih riba s otrovnim bodljama, otrov je termolabilan, što znači da se može neutralizirati toplinom  – najbolje utapljajući ubodeno mjesto neposredno nakon uboda u vodi temperature 40-45°C u trajanju 30-90 minuta uz pažnju da ne dođe do opeklina, savjetuje Institut za oceanografiju i ribarstvo.

Ova vrsta je po prvi puta zabilježena u Jadranskom moru 2019. godine, a najsjeverniji nalaz bio je kod Visa 2021. godine. S obzirom na dinamiku njenog širenja, te trendove širenja toploljubnih vrsta povezanih sa zatopljenjem mora, za očekivati je da će se pojavljivati sve češće.

Poduzmite mjere da se zaštitite

Kako bi smanjili negativne posljedice koje ova vrsta može uzrokovati, preporučuje se nekoliko mjera. Prvo, treba voditi računa o vlastitoj sigurnosti te oprezno rukovati s njom. Ciljani izlov može biti učinkovita mjera kontrole populacije na područjima veće brojnosti.

Također, smanjenje antropogenog pritiska na morski ekosustav može povećati njegovu otpornost na štetne učinke invazivnih vrsta. U slučaju vatrenjače, hobotnica i neke vrste kirnji predstavljaju za sada jedine poznate predatore u Sredozemnom moru te očuvanje njihovih populacija može doprinijeti kontroli njene populacije.

Njeno prisustvo često se opaža u blizini podvodnih grebena i na manjim dubinama dostupnim podvodnim ribolovcima i rekreativnim roniocima. Vatrenjača je izvrsnog okusa te ju je moguće konzumirati.

Nove invazivne vrste poharale Hrvatsku, jedna je izuzetno štetna: ‘Ona je gorući problem’