Hrvati je neće baš pamtiti po dobru, bila je opsjednuta Gotovinom: Nije završila kako je htjela

U Hrvatskoj je Carla del Ponte ostala zapamćena kao osoba koja je proganjala našeg generala Antu Gotovinu. Del Ponte je bila glavna tužiteljica Haaškog suda za bivšu Jugoslaviju. Zbog suđenja generalima postala je omražena u Hrvatskoj, ali i u ostatku Balkana. Srbijanski ratni zločinac Vojislav Šešelj kojeg je del Ponte također proganjala o njoj je čak i napisao knjigu te tražio istragu protiv nje.

Del Ponte je rođena 9. veljače 1947. godine u Švicarskoj. Osim na čelu tužiteljstva Haaškog suda vodila je i Međunarodni kriminalni sud za Ruandu. Glavna tužiteljica Haaškog suda bila je do 2008. godine, kad ju je zamijenio Serge Brammertz.

Prije osnivanja Haaškog suda za bivšu Jugoslaviju Del Ponte je radila kao državna tužiteljica u Švicarskoj. Bavila se slučajevima pranja novca, prevare, krijumčarenja droge i oružja, terorizma i špijuniranja. Postala je poznata po tome što je zaustavila operacije sicilijanske mafije koja je prala novac u Švicarskoj.

Postavili su joj bombu u kuću

Osim sicilijanske mafije, Del Ponte je na poziciji državne tužiteljice stala na kraj još brojnim kriminalcima. Pravno je gonila bivše dužnosnike Sovjetskog bloka za koje se smatralo da u Švicarskoj drže ilegalan novac, provodila je istrage švicarskih bankara te je čak predočila dokaz o pranju novca koje je provodila bivša premijerka Pakistana Benazir Bhutto.

Del Ponte i sudac Giovanni Falcone otkrili su poveznicu između švicarskih “perača novca” i talijanske trgovine drogom. Talijanska mafija podmetnula je bombu koja je ubila suca Falconea, a bombu su podmetnuli i u del Ponteinu kuću. Međutim u njenoj kući u Palermu na vrijeme je otkriveno pola tone eksploziva te je za dlaku izbjegla tragičnu smrt. Nakon toga je postala prva osoba u Švicarskoj kojoj je dodijeljen oklopljeni auto.

Del Ponte je nakon Falconeove smrti postala još odlučnija da se sukobi s organiziranim kriminalom. Sljedeća velika afera na kojoj je radila uključivala je visoko-rangirane ruske dužnosnike. Međutim ta istraga je završila tako da je Vladimir Putin čovjeka kojeg je de Ponte pravno gonila, Pavela Borodina, promovirao na poziciju državnog tajnika Unije Rusije i Bjelorusije, čime je on dobio pravni imunitet, te je del Ponte morala obustaviti istragu.

Bila je opsjednuta Gotovinom

Del Ponte ja nakon pet godina službe kao švicarska državna tužiteljica, 1999. godine došla na funkciju glavne tužiteljice Haaškog suda i suda za Ruandu. Hrvatima je del Ponte ostala najpoznatija po tome što je bila “opsjednuta” generalom Antom Gotovinom. Iz tog razloga je među mnogim Hrvatima i omražena.

U vrijeme kad je Gotovina bježao od uhićenja optužila je Vatikan da mu pomaže pobjeći. Gotovina je od uhićenja bježao od 2001. do 2005. godine. Gotovinino uhićenje del Ponte je opisala u svojim memoarima “Lov: Ja i ratni zločinci” koje je napisala u suradnji s američkim novinarom Chuckom Sudeticem.

“Čuli smo da se Gotovina navodno nalazi na jahti i bojimo se da bi mogao napustiti otočje morskim putem. Onda se dogodilo čudo. Moja glasnogovornica Florence Hartmann čitala je knjigu koju je napisao Gotovina gdje na jednom mjestu govori o svom putovanju na Kanarske otoke opisujući jedno specifično mjesto koje poznaje. Upozorili smo Madrid. Španjolske vlasti uhitile su ga 7. prosinca u jednom restoranu u Tenerifima”.

Gotovina oslobođen, a Milošević se ubio

Del Ponte je dala ostavku na mjesto glavne tužiteljice Haaškog suda 2008. godine. Gotovini je 2011. godine presudio sudac Alphonse Orie, koji mu je odredio kaznu zatvora u trajanju od 24 godine.

Međutim, na del Ponte je bila zgrožena kad su Ante Gotovina i Mladen Markač 16. studenog 2012. godine oslobođeni krivnje. Suradnja s Haaškim sudom bila je jedan od uvjeta koje je Hrvatska morala ispuniti kako bi postala punopravna članica Europske unije.

Del Ponte nije doživjela ni presudu Slobodanu Miloševiću kojem se također sudilo u Haagu. Milošević je 2006. godine počinio samoubojstvo tako što je popio ubojitu kombinaciju lijekova. Carla del Ponte tad je izjavila da je to napravio kako bi izbjegao presudu te da ju je to razbjesnilo. Geoffrey Nice, koji je na sudu vodio postupak protiv Slobodana Miloševića, javno je rekao da del Ponte “nije radila kao pravnica, već kao politički amater”.

Kontroverze

Oko njezinog mandata i dalje se vezuju mnoge kontroverze. Hrvatski političari strahovali su od svakog njezinog dolaska i izvješća koje je podnosila UN-u, i može se slobodno reći da je u to vrijeme presudno utjecala na međunarodni položaj Hrvatske koja se tada puževim koracima približavala svojim glavnim vanjskopolitičkim ciljevima, ulasku u NATO i Europsku uniju.

U intervjuu za jedan britanski portal del Ponte su pitali je li spremna tužiti i postrojbe NATO-a koje su činile ratne zločine na Kosovu. Na to je ona odgovorila da “ako nije spremna za to, onda nije na pravom mjestu.” Ta njena izjava uzrokovala je negodovanje zapadnih institucija.

U knjizi “Lov” koju je objavila 2008. godine del Ponte navodi da su kosovski Albanci krijumčarili organe koje su izvadili zarobljenim Srbima. Na to je reagirao Human Rights Watch koji je procijenio da su del Ponteine optužbe pravovaljane te je od Tirane i Prištine zatražio suradnju. Del Ponte je izjavila da budući da su UN i albanska OVK bile saveznici u Ratu na Kosovu, Haaški sud nije procesuirao albanske ratne zločince.

Karijera nakon Haaga

Del Ponte je kasnije karijeru nastavila u švicarskoj diplomaciji, a zadnji profesionalni angažman imala je u istražnom povjerenstvu Ujedinjenih naroda za ratne zločine u Siriji iz kojeg je istupila 2017. godine, nezadovoljna činjenicom da u sedam godina nitko nije kažnjen.

Jednom prilikom rekla je da bi voljela suditi Osami Bin Ladenu i Saddamu Husseinu. Međunarodni kazneni sud u Haagu u ponedjeljak je izdao naloge za uhićenje vođe Hamasa Yahye Sinwara i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti povezane s napadima na Izrael 7. listopada i ratom u Gazi koji je uslijedio.

Bilo bi zanimljivo vidjeti kako bi del Ponte sudila izraelskog premijeru.