Evo kako se planira riješiti gorući hrvatski problem: Spominju i one koji napustili Lijepu našu

Danas je na Vladi predstavljen Nacrt prijedloga strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine, važan dokument kojim bi se dugoročno trebalo uhvatiti u koštac s gorućim hrvatskim problemom – demografskom obnovom. To je prvi strateški dokument te vrste.

“Demografska revitalizacija, digitalizacija, dekarbonizacija, to stavljamo u fokus u skladu s Nacionalnom razvojom strategijom”, rekao je premijer Andrej Plenković tijekom uvodnog obraćanja na sjednici.

Državna tajnica Željka Josić premijeru i ministrima je predstavila strategiju kojom bismo trebali zaustaviti negativne demografske trendove, a poslužit će kao okvir za izradu lokalnih i regionalnih demografskih politika.

Kakvu Hrvatsku vidimo 2033. godine?

Prema strategiji demografske revitalizacije, Hrvatska će do 2033. godine stvoriti povoljne uvjete za obitelji i mlade, uzimajući u obzir njihove različite potrebe. Razviti će sustav privlačenja ljudskih resursa, uključujući učinkovitu integraciju doseljenika u hrvatsko društvo. Plan je smanjiti regionalne nejednakosti, što će dovesti do kvalitetnijeg života na ruralnim područjima.

Naime, Hrvatska se suočila sa značajnim odljevom stanovništva koji je prikazan u prezentaciji. Naime, popisna razdoblja su do 1991. godine bilježile porast broja stanovnika, a do promjene dolazi nakon 1991. i to zbog rata, pogibija, migracija i razaranja. Od tada dolazi do pada broja hrvatskog stanovništva. Zadnji popis pokazao je neujednačenu regionalnu depopulaciju, dijelom uzrokovana vanjskom migracijom.

Državna tajnica istaknula je kako moramo imati na umu da je Hrvatska 2013. godine postala dio Europske unije, a time se otvorilo i tržište rada. Neke zemlje su na određeno vrijeme zatvorile svoje granice za hrvatske građane. Njemačka je 2015. otvorila tržište rada prema hrvatskim državljanima pa smo bilježili prilično visoke stope iseljavanja s vrhuncem u 2017. godini.

Stopa fertiliteta

Josić dodaje, danas bilježimo pozitivan migracijski saldo. Tome zasigurno pridonosi značajan broj stranih radnika.

Ni stopa fertiliteta nam ne ide u prilog. Prema podacima iz 2021. godine vidimo da Hrvatska prati prosjek EU s totalnom stopom fertiliteta 1,58. Niti jedna europska država ne bilježi zamjensku razinu te stope od 2,1. Pojašnjenja radi, ona se odnosi na broj djece koje žena rodi u fertilnoj dobi.

Državna tajnica je istaknula sve Vladine mjere u proteklih sedam godina, a koje se odnose na ulaganje u sustav rodiljnih naknada, utrostručen roditeljski dopust, očinski dopust te brojne porezne olakšice za mlade i uzdržavanu djecu. Spomenula je i snižene stope PDV-a na dječju hranu, ulaganje u sustav odgoja i obrazovanja kroz gradnju i opremanje vrtića, besplatne udžbenike, prehranu, sufinanciranje prijevoza te stipendije.

Dva glavna cilja demografske obnove

Opći demografski cilj u dugom roku je postizanje stacionarnog stanovništva – uravnotežene dobne strukture stanovništva. Cilj je izgraditi poticajno okruženje za obitelj i mlade, time ćemo dobiti dostupne i priuštive usluge skrbi i obrazovanje djece. Moderni i fleksibilni radni angažmani, povećanje financijskih naknada za obitelji s malodobnom djecom i priuštivo stanovanje.

To se može postići kroz materijalne i nematerijalne potpore, porezne olakšice, stambeno zbrinjavanje, sustav ranog i predškolskog, osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja, visokog i cjeloživotnog obrazovanja i aktivnog starenja te zdravog okruženja.

Cilj je vratiti Hrvate u domovinu

Drugi strateški cilj je uravnotežena mobilnost stanovništva. Fokus je na povratne migracije hrvatskih državljana koji su odselili nakon ulaska u EU kao i na suradnju s pripadnicima hrvatske dijaspore te njihovim organizacijama. Cilj je i  migracijska politika koja doprinosi uravnoteženim migracijskim kretanjima u skladu s potrebama tržišta rada i poželjnog razvoja društva.

Koliko će nas to koštati?

Prema sadašnjem indikativnom financijskom okviru, vrijednost trenutnih mjera je 9,6 milijardi eura.

Na kraju je naglašeno da je strategija dugoročan dokument iz kojeg će proizaći nove mjere i planovi.

Plenković prozvao oporbu: ’17 ih je bilo protiv povijesno važnog zakona’