fbpx
FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

ŠTO SE SKRIVA IZA NAJAVE O RUSKOJ INVAZIJI? ‘To se ne može isključiti, a iza svega stoji jedna stvar…’ Zašto Plenković sada ide u Ukrajinu?

Autor: E.P.

Posljednjih dana svjetski mediji pišu o mogućoj invaziji Rusije na Ukrajinu i spominju sve veće tenzije između ruske velesile i NATO-a.

O svemu se oglasila i EU i upozorila da su moguće sankcije Rusiji u slučaju novih težnji ka ukrajinskom teritoriju. Što se skriva iza zavjese, je li zaista moguć novi sukob upitali smo geopolitičkog analitičara Denisa Avdagića.

Analitičar ne odbija mogućnost ruske intervencije, ali napominje što bi sve moglo biti posrijedi.

Može li stvarno doći do ruske ‘invazije’ kako prošlih dana pišu svjetski mediji?

Prije svega, to se ne može isključiti, i to je ono što problematizira svaku ovakvu situaciju. Nakon 2014. i svega što se dogodilo u odnosu Rusije i Ukrajine, posve drugačije gledamo na mogući ulazak ruskih vojnika na ukrajinski teritorij. S druge strane, bio bi to čin agresije i otvorenog ulaska u sukob, a to bi imalo i svoju reakciju kod građana Rusije jer bi u slučaju te najgore varijante bilo posve sigurno mrtvih na obje strane, a mrtvi vojnici mijenjaju percepciju stvari u svakoj zemlji. Tu je i EU i NATO, koji neće ući u rat za Ukrajinu ali će posljedica biti u odnosima s Rusijom, ako ništa drugo… Zbog toga sve to skupa ipak održava daljnju napetost i smanjuje mogućnost direktne konfrontacije. Sumirano, kao što sam rekao, nije moguće isključiti, ali vjerojatnost je ipak jako mala.

Jučer su se oglasili iz EU. Na ruske prijetnje uzvraćaju eventualnim sankcijama i prosvjednim notama. Boji li se EU Rusije?

Kada govorimo o strahu, možemo pričati o atmosferi straha, i strahu kod pojedinaca, prije svega čelnika. Ne čini se prisutnim niti jedno niti drugo. Radi se o nesigurnom terenu, i eventualni agresivni potez Rusije posve bi poremetio odnose ali i ekonomiju, energetiku, to sigurno zabrinjava. Europska unija, posebno kada govorimo u Ukrajini i ne može puno više, radi se o zemlji koja nije članica, a slično je i s NATO-om, koji također ne bi mogao puno više napraviti. Uz sankcije postoji mogućnost jedino potpunog prekidanja odnosa s Rusijom, što bi značilo i energetskih, i kao krajnji čin potpuno stavljanje na stranu Ukrajine, pa i po cijenu direktne konfrontacije. Takvi potezi ipak nisu nešto što bi naišlo na oduševljenje građana članica kako Unije tako i Sjevernoatlantskog saveza. Međutim, sve bi se posve sigurno promijenilo potencijalnim otvorenim napadom Rusije i ulaskom na ukrajinski teritorij, i građani zapadnih zemalja bi nakon tog posve drugačije gledali na “prijetnju s istoka”. Sve skupa, za sad, izgleda više kao napeta partija pokera. Tu možemo eventualno pričati o tomu kako dobro blefira Zapad u pokeru, a koliko dobro Istok. Ukrajinci su osim pota, ujedno i svoj igrač, koji ulaže sve…

Stoji li iza svega ‘igra’ oko nafte i plina?




Djelomično da. Svi znamo kako Rusija želi otvaranje Sjevernog toka 2, međutim, opet isto tako znamo kako se tu radi i o zaobilasku Ukrajine. Dakle, plin je u ovom slučaju očito samo oružje, a ipak ne i ključ kompletne “igre”, posebno ako govorimo o Ukrajini. Rusiji je prodaja plina i nafte bitna radi stabilnosti proračuna, dobro dođe rast cijena, možemo reći, ali to istovremeno narušava sigurnost kod kupaca koji su time direktno natjerani da razmišljaju o alternativi. Za Europsku uniju ovo je dijelom igra živaca, i ponajprije je to u segmentu energetike, a za Rusiju pogodan trenutak u kojem su jako porasle cijene LNG-a, a zima je u tijeku, najbolja pozicija moći za Moskvu i njihove energente. Uostalom, brzi ostanak bez ruskih energenata, a posebno plina, imalo bi teške posljedice za EU, a dugoročno puno veće za Rusiju. Tu dolazimo do novog seta problema, tako velika zemlja, s nuklearnim naoružanjem koja je uzdrmana opet nije dobra vijest za susjede, pa tako opet ni za nas u EU…

Hoće li najavljena previranja utjecati na svjetsku cijenu nafte i plina?

Već su utjecala na cijenu plina i to su osjetili brojni europski potrošači. U Hrvatskoj se uglavnom ništa ne čini dramatičnim zbog regulacije tržišta, radi čega krajnji kupci, građani, praktično i ne primjećuju promjene. Drugačije je za dio poslovnih korisnika.

Koje su nacije zapravo danas globalno najjače sile?




Znamo da su Amerikanci globalno nadmoćni, a prate ih Kinezi i Rusi. O daljnjem poretku bi se dalo pričati.

Ovaj tjedan hrvatska delegacija predvođena premijerom Plenkovićem odlazi u Ukrajinu. Kakva je to poruka u ovoj situaciji?

Hrvatska podržava europske težnje Ukrajine, to je službena politika, i tek se načulo nekih stidljivijih poruka iz oporbe kako bi trebalo drugačije promišljati s obzirom na Rusiju. Međutim, pristajanje na takav stav, značilo bi kako se priznaje pravo Rusiji na njene interesne zone, zemlje na koju se stavlja “šapa”. To nitko u EU ne smije dozvoliti. Plenković je iskusan političar pa i diplomat. Hrvatska nema apsolutno nikakav razlog da se diplomatski autocenzurira i blokira kada je u pitanju Ukrajina i suradnja s njom. Članica smo dva zapadna bloka, EU i NATO-a, to je put koji smo odabrali i teško se borili za njega prilagodbama i harmonizacijom. To danas uključuje europske fondove, NATO zajednički kišobran, ali i pravo da ne strepimo od Rusije kada vodimo vanjsku politiku. Ako netko misli kako će nam zbog toga Rusija zavrnuti plinsku slavinu, stvari nisu tako jednostavne, i ne ide to samo tako. Naravno, vjerojatno u Moskvi nisu presretni, ali s obzirom na opušteno ponašanje ruskih veleposlanika u Zagrebu, možda bi zapravo ponajprije oni trebali promisliti o promjeni smjera vlastite diplomatske politike u Hrvatskoj i regiji…

Autor:E.P.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.