Photo: Jurica Galoic/PIXSELL

Ima li Hrvatska legitimnu zakonodavnu i izvršnu vlast?

Autor: Edo Zenzerović/Darko Petričić

Bez obzira na nove izbore, stari problemi ostaju, a oni se odnose na i dalje nesređene biračke popise, nemogućnost višestranačke kontrole izbora od izbornih mjesta do DIP-a, višak birača, neujednačene izborne jedinice, izborni prag, probleme s preferencijalnim glasanjem…

Prema posljednjim informacijama koje su u javnost, doduše, neslužbeno plasirane u javnost, sasvim je izvjesno da će se parlamentarni izbori održati krajem ove godine. Dva su osnovna razloga za to: prvi je stoga što su takve preporuke došle do hrvatske Vlade uz EU, i drugi razlog je proračun. Naime, nije logično da sadašnja Vlada i Sabor donosi proračun za buduću Vladu koja će se formirati nakon provedenih izbora. Spekulacije da će izbori biti početkom iduće godine bilo je samo zavaravanje političkih protivnika Zorana Milanovića.

Bez obzira na nove izbore, stari problemi ostaju, a oni se odnose na i dalje nesređene biračke popise, nemogućnost višestranačke kontrole izbora od izbornih mjesta do DIP-a, višak birača, neujednačene izborne jedinice, izborni prag, probleme s preferencijalnim glasanjem…

U ovom tekstu iznijet ćemo samo jedan dio problematike hrvatskih izbornih pravila.

Izglasavanjem promjena Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor 13. veljače saborska većina je dovela u pitanje legitimnost predstojećih izbora koji se odnose na izbornim inženjeringom isjeckanih deset izbornih jedinica i manipulaciju brojem birača i time dovela Republiku Hrvatsku u ustavnu krizu. Republika Hrvatska nema legitimnu izvršnu i zakonodavnu vlast jer od 2007. godine broj birača po izbornim jedinicama znatno prelazi zakonom dopušteno odstupanje od +/- 5 % prosječne vrijednosti broja birača izbornih jedinica. Ustavni sud je 8. prosinca 2010. godine upozorio Hrvatski sabor da otkloni nezakonito odstupanje broja birača koje se pojavilo na izborima za Hrvatski sabor 2007. i ponovilo na izborima 2011, godine. Prošlo je više od četiri godine od upozorenja Ustavnog suda, a sadašnja je većina u Hrvatskom saboru 13. veljače ove godine odbila prijedloge Hrvatskih laburista i Istarskog demokratskog sabora da se promjeni Zakon o izbornim jedinicama (ZIJIZ) i dovela u pitanje zakonitost predstojećih izbora za zastupnike Hrvatskog sabora. Naročito su velika odstupanja u broju birača u IV. i IX, izbornoj jedinici. Na izborima 2011. godine broj stanovnika IV. izborne jedinice bio je manji za 9,05 % od prosječne vrijednosti broja stanovnika deset izbornih jedinica, a broj birača za 13,09 %. Broj stanovnika IX. izborne jedinice je bio 6,69 % veći od prosječne vrijednosti broja stanovnika deset izbornih jedinca, a broj birača 14,67 %. Ako bismo računali broj zastupnika razmjerno broju birača izbornih jedinica IV, izborna jedinica bi imala 12, a IX, 16 zastupnika umjesto sadašnjih 14. Ako bismo pak računali broj zastupnika izbornih jedinica razmjerno broju stanovnika i V. izborna jedinica bi imala 13 zastupnika, a IX. 15. Ovako velika odstupanja broja stanovnika i broja birača posljedica su grube pogreške kod određivanja granica izbornih jedinica i školskog primjera izbornog inženjeringa te manipulacije brojem birača, a ne migracija stanovništva kako su to pokušali objasniti ustavni suci!

Više birača od stanovnika

Općina Lopar, područje otoka Raba, nije prema ZIJIZ-u uključena u niti jednu izbornu jedinicu, a trebala bi biti u VIII. izbornoj jedinici. Kod svih sedam jadranskih županija izrazito je visok postotak birača, u sastavu stanovništva (Šibensko-kninska i Zadarska županija oko 97 %, a sve ostale prelaze 90 %). Velik broj gradova i općina imaju više birača od broja stanovnika (Benkovac 3.274. Gračac 1.666, Obrovac 1.854 … u IX. i Makarska 1.046 u X. izbornoj jedinici). U Šibensko-kninskoj i zadarskoj županiji pola administrativnih jedinica (gradova i općina) ima više registriranih birača od stanovnika. Četvrtoj izbornoj jedinici treba dodati oko pedeset tisuća stanovnika iz Bjelovarsko-bilogorske županije, a iz sastava IX. izborne jedinice treba isključiti Ličko-senjsku županiju, a uključiti grad Solin. Tako će IV., IX. I X. izborna jedinica po broju stanovnika imati odstupanja manja od +/- 2.1 % od prosjeka deset izbornih jedinica, a broj birača IX. izborne jedinice je 5,37 % veći (za 0,37 % više od Zakonom dopuštenog iznosa kao posljedica viška birača u Benkovcu, Drnišu, Erveniku, Gračacu, Kninu, Obrovcu…). Podaci o broju birača registriranih na biračkim mjestima u Hrvatskoj odgovaraju izvještaju DIP-a za lokalne izbore provedene 20. svibnja 2013. godine. Grad Zagreb je podijeljen na I., II., VI. i VII. izbornu jedinicu. Sedma izborna jedinica obuhvaća jugozapadne dijelove Zagreba, nekoliko gradova i općina Zagrebačke i Karlovačke županije te gradove i općine istočnog dijela Primorsko-goranske županije. Što povezuje stanovnike Prečkog i Vrbana … sa stanovnicima Bakra i Novog Vinodola …? Prema članku 36. stavku 2. ZIZHS mora se pri određivanju granica izbornih jedinica voditi računa, koliko je najviše moguće, o zakonom utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Sjeckanje Grada Zagreba na četiri izborne jedinice je grubo nepoštivanje članka 36. stavka 2.. ZIZHS-a. Grad Zagreb se može jednostavno podijeliti na dvije izborne jedinice dodatkom grada Zaprešića i općina smještenih zapadno od Zagreba uz granicu sa Slovenijom sjeverno od Save Iz Zagrebačke županije. Kod podijele na 6 izbornih jedinica Grad Zagreb bez gradske četvrti Sesvete bio bi jedna izborna jedinica. Najbolje je rješenje da se Republika Hrvatska podijeli na tri izborne jedinice s odstupanjem broja stanovnika manjim od +/- 1,4 % od prosječne vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača manje od +/- 2.7 %. Kod tri izborne jedinice ne treba dijeliti niti jednu administrativnu jedinicu na više izbornih jedinica, a trebalo bi provesti pred izbore s preferencijalnim glasanjem za određivanje redoslijeda kandidata na izbornim listama kako bi se izbjegli troškovi tiskanja skupnih izbornih lista i olakšalo glasanje na listićima te obradu izbornih rezultata.

Broj stanovnika trebao bi biti mjerodavan za određivanje broja zastupnika prema preporukama Venecijanske komisije (Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima”). Zastupnici svojim glasanjem u Hrvatskom saboru određuju prava i obaveze svih stanovnika (birača i malodobnih osoba).

Manipulacijom brojem birača politička kasta guši demokraciju

Na izborima za Hrvatski sabor u 10 izbornih jedinica 2000. godine bilo je registrirano na biračkim mjestima u Hrvatskoj 3.686.378 birača, a na izborima 2003. godine 3.690.936 birača odnosno samo 4.558 više nego 2000. godine. Koristeći rezultate popisa stanovništva od 2001. godine i prirodno kretanje stanovništva za razdoblje od 1991. do 2014. godine procijenili smo da broj birača na izborima za Hrvatski sabor 2007. godine nije mogao prelaziti 3.710.000 birača, a prema izvještaju DIP-a broj registriranih birača na biračkim mjestima u Hrvatskoj je iznosio 3.824.731 odnosno za 133.795 više nego na izborima 2003. godine. Od 2008. godine broj godišnje umrlih osoba prelazi broj osoba koje su tih godina postale punoljetne pa. se broj birača narednih godina trebao stalno smanjivati. Broj punoljetnih osoba se od popisa 2001. godine do popisa 2011. godine smanjio sa 3,505.523 na 3.487.034 za 18.486. Broj birača se od izbora 2000. godine do izbora 2011. povećao za 155.985 registriranih birača na biračkim mjestima u Hrvatskoj, a iznosio je 3.842.363 odnosno za 355.329 više od broja punoljetnih osoba popisanih travnja 2011. godine! Na izborima za zastupnike EU parlamenta travnja 2013. godine bilo je registrirano na biračkim mjestima u Hrvatskoj 3.748.815 birača, a na lokalnim izborima 20. svibnja iste godine 3.767.170 birača.

Kako je Ustavni sud presudio da je broj od 4.042.522 birača (555.488 više od broja punoljetnih osoba prema popisu stanovništva iz travnja 2011. godine odnosno 200.159 birača više od broja birača registriranih na biračkim mjestima u deset i izbornih jedinica na izborima za Hrvatski sabor 2011. godine) u Hrvatskoj na dan 21. rujna 2014. godine mjerodavan za referendum GIUIO? Gdje je nestalo 248.229 birača od 21. rujna 2014. do prvog kruga izbora za predsjednika Republike 28. prosinca 2014. godine?

Navedeni podaci o kretanju broja birača na izborima u našoj zemlji zahtjeva da se fiksno definira broj potpisa birača na peticijama potrebnih za održavanje referenduma. Najbolje bi bilo da slijedimo primjer Švicarske u kojoj postoje dvije vrste referenduma im državnoj razini: zakonodavni i ustavotvorni. Za održavanje zakonodavnog referenduma u Švicarskoj treba skupiti u roku od devedeset dana samo 50.000 potpisa birača, a za ustavotvorni 100.000 potpisa birača na peticiju za održavanje referenduma. Hrvatski građani bi bili zadovoljni većim brojem potpisa npr.150.000 potpisa za zakonodavni referendum i 300 tisuća potpisa za ustavotvorni i upola kraćim rokom skupljanja tih potpisa na peticiju, u odnosu na Švicarsku, ali ne u uredima državne uprave kako je predviđeno nacrtom Zakona o referendumu.

Hrvatski građani s razlogom sumnjaju da vladajući manipuliraju brojem birača kako bi nepostojećim biračima ugušili referendumske inicijative i neposrednu i posrednu demokraciju u Hrvatskoj te izvršili izbornu prijevaru na predstojećim izborima za Hrvatski sabor. Preko 380 tisuća hrvatskih građana je potpisalo inicijativu GIUIO da se referendumom izglasaju izborna pravila za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i unesu u Ustav, a to su: glasanje imenom i prezimenom (tri preferencijalna glasa bez prohibitivne klauzule za uvažavanje preferencijalnih glasova), smanjenje broja izbornih jedinica, izborni prag od 3 %, ograničenje broja zastupnika po izbornoj jedinici na minimalno 20 zastupnika i da se ne sjeckaju županije, gradovi i općine te Grad Zagreb na vise izbornih jedinica, dopisno i elektroničko glasanje za dijasporu i zabrana predizbornog koaliranja (samostalni nastup stranaka na izborima). Saborska većina nije prihvatila niti jedan zahtjev oporbe i oglušila se na upozorenje Ustavnog suda po pitanju nejednake težine biračkih glasova po izbornim jedinicama i na sve zahtjeve GUJIO-e.

Autor:Edo Zenzerović/Darko Petričić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.