Hrvatska je jedna od glavnih zemalja u Europi po pitanju katastrofa: ‘Hrvati nam jako pomažu’

Potresi, poplave, požari, rat… Brojne nepredvidljive katastrofe mogu u času zadesiti veliki broj ljudi. Pravilno posložen sustav civilne zaštite trebao bi aktivirati sve službe i pružiti pomoć pogođenom stanovništvu. No, što ako država u svom sustavu nema dovoljno kapaciteta da pruži pomoć i zaštitu pogođenom pučanstvu?

Za vrijeme epidemije koronavirusa te dvaju potresa koja su 2020. godine pogodila Hrvatsku, Vlada je triput zatražila pomoć Centra za koordinaciju spasilačkih misija (ERCC). Na taj način je osigurala zaštitne maske i medicinsku opremu te stambene kontejnere za zbrinjavanje pučanstva.

Riječ je o krovnom tijelu Europske unije koje po potrebi angažira resurse zemalja članica za pomoć zemljama u nevolji. Trenutno se sastoji od 27 članica EU te 10 pridruženih zemalja: Albanije, Bosne i Hercegovine, Islanda, Moldavije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Turske, Srbije, Norveške i Ukrajine. ERCC je odgovoran za dvije aktivnosti. Jedna je pružanje pomoći pri zaštiti i spašavanju, dok je druga pružanje humanitarne pomoći.

Praćenje i kontrola

“Naš centar radi 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu i 365 dana u godini. Pokrivamo ne samo Europu, nego cijeli svijet. Na raspolaganju su nam alati kojima možemo pratiti katastrofe, pružati informacije u stvarnom vremenu, koordinirati zajedničke europske akcije i mapirati područja rizika”, rekla je Mónika Lázár, službenica za politiku operacija žurnog odgovora ERCC-a.

Sustav počiva na prijavi zemlje članice koja traži pomoć nakon katastrofe. U prijavi se navode točna lokacija, broj zahvaćenih ljudi, vrsta katastrofe, ali i što je sve potrebno osigurati kako bi se zaštitilo pučanstvo. Centar potom šalje zahtjev državama članicama koje, sukladno tom zahtjevu i prijavi katastrofe, nude svoju pomoć u ljudstvu ili opremi.

“Mi pratimo koja zemlja će dati koliko opreme. Recimo da nekoj zemlji u kojoj se dogodila katastrofa treba 100.000 zaštitnih maski. Mi taj zahtjev šaljemo zemljama i pratimo koliko je maski koja zemlja dala. Ne možemo dopustiti rasipanje resursa, jer oni neće biti dostupni u slučaju katastrofe negdje drugdje”, objasnila je Lázár.

ERCC potom kontrolira raspodjelu resursa na pogođenom području i po potrebi šalje timove stručnjaka da organiziraju misije spašavanja. Čim je pomoć dostavljena, a akcija okončana, stručnjaci se vraćaju. Što se tiče raspodjele resursa za spašavanje, sustav počiva na dobrovoljnom ustupanju resursa i ljudi među državama članicama, no ne ovisi isključivo o tome.

Hrvatski kanader treći put poslan u Grčku: Bukte strašni požari, Banožić potpisao naredbu

Naime, države mogu iz bilo kojeg razloga odbiti poslati pomoć, zbog čega su dodana dva dodatna sustava za osiguravanje pomoći. Jedan je Europski bazen civilne zaštite, u kojeg države članice unaprijed stavljaju dio svojih kapaciteta u slučaju nezgoda ili katastrofa. U zamjenu za to, države članice dobivaju do 85 posto sredstava kojima se pokriva prijevoz do ugroženog područja.

I Hrvatska pomaže

Prije pet godina pokrenut je i sustav rescEU, koji je zapravo zadnja karika u lancu pomoći. Njime se osigurava ne samo brz transport resursa, nego i sama intervencija, jer obuhvaća medicinske rezerve, mobilna skloništa (šatore, kontejnere za stanovanje i slično), zrakoplove i helikoptere za gašenje požara, strateške rezerve za slučajeve bioloških, nuklearnih, kemijskih i radioloških incidenata te energetske kapacitete (opskrba električnom energijom).

Europski mehanizam zaštite je od svog osnutka 2001. godine do rujna prošle godine sudjelovao u 726 intervencija, mahom zbog bioloških i medicinskih incidenata te šumskih požara. Upravo je po pitanju šumskih požara, Hrvatska među najaktivnijim članicama. Naime, mnogi se pitaju zašto usred ljeta hrvatski kanaderi odlaze u Grčku ili Španjolsku dok požari gore u nas. Odgovor je upravo u ERCC-u, odnosno ispunjenju zahtjeva koje zemlje članice šalju.

“Hrvatska nam zaista pomaže u borbi sa šumskim požarima diljem Europe. Prepoznali smo to i preko naših mehanizama ćemo nabaviti još dva kanadera. Oni će biti stacionirani u Hrvatskoj, ali će obavljati zadatke gdje god bude potrebno”, rekla je Lázár.

Ne treba zaboraviti ni da je Hrvatska jedan od brojnih pružatelja humanitarne pomoći Ukrajini. Desecima državljana te zemlje pružena je medicinska skrb u hrvatskim bolnicama, a djeca iz razorenih područja su ljetovala na Jadranu. U Ukrajinu, pak, odlazi medicinska oprema i brojne potrepštine.

Vrijedna suradnja s Europom

Što se, pak, primanja pomoći tiče, iz ERCC-a su prikazali detaljan pregled aktivnosti poduzetih tijekom dvaju potresa, koja su 2020. godine pogodila Hrvatsku. Zbog potresa 22. ožujka koji je zahvatio zagrebačko područje, Hrvatska je primila pomoć iz Austrije, Italije, Mađarske, Litve, Crne Gore, Slovenije i Francuske, koje su osigurale šatore, vreće za spavanje, poljske krevete, madrace, pokrivače i grijalice.

Pomoć tijekom petrinjskog potresa, 29. prosinca iste godine bila je ekstenzivnija. U pomoć je pristigao i stručni tim ERCC-a koji je bio u Petrinji i okolici sve do 3. siječnja. Na dan potresa, aktiviran je i sustav Copernicus, kako bi se satelitskim snimkama utvrdili razmjeri štete. Tog su dana pomoć poslale Češka, Grčka, Italija, Rumunjska, Slovenija, Austrija i Švedska. Već idućeg dana pomoć je stigla iz Bugarske, Litve, Mađarske, Portugala, Slovačke, Francuske, Turske, Belgije i Finske, dok je na Staru godinu pomoć stigla iz Njemačke. U Petrinji se pojavio i regionalni koordinator ERCC-a koji je inače stacioniran u Turskoj. Pomoć su u narednim danima i tjednima ponovno poslale Slovenija, Autrija, Njemačka i Francuska. Bez ERCC-a, naglašeno je, razina pomoći ne bi bila toliko sveobuhvatna.

Za vrijeme širenja epidemije koronavirusa, Hrvatska je putem Europskog mehanizma zaštite vršila koordinaciju s europskim i svjetskim zdravstvenim tijelima, dobila pomoć u lijekovima i medicinskoj opremi, a uspjela je i dovršiti proces repatrijacije, odnosno povratka 180 državljana iz drugih zemalja.

Sve češće tražena pomoć

Tijekom prošle godine ERCC je aktivirao svoje snage i resurse 66 puta. Od pandemije koronavirusa 2020. godine, primijećen je drastični porast broja intervencija. Gotovo 50 posto intervencija se odnosi na Ukrajinu, no zadaci ERCC-a uključuju i konzularnu pomoć, što je česta intervencija na Bliskom istoku i u Africi, dok su zbog požara i tropskih ciklona reagirali u Sjevernoj i Južnoj Americi te Aziji.

Aktivnosti ERCC-a, odnosno zaštita i spašavanje te humanitarna pomoć, financiraju se iz europskog proračuna u iznosu manjem od jedan posto ukupnih sredstava. Kako je istaknula Lázár, na njihove aktivnosti diljem svijeta odlaze tri eura po glavi stanovnika EU. Ove je godine Mehanizam civilne zaštite inicijalno financiran s 240,3 milijuna eura dok je budžet za humanitarnu pomoć 1,8 milijardi eura. Čak 125 milijuna eura otišlo je na pružanje humanitarne pomoći u Pojasu Gaze.