Doznajemo koji će biti prvi Turudićev potez nakon što preuzme DORH: Ima veze s Mamićem

Ivan Turudić 27. svibnja preuzima dužnost glavnog državnog odvjetnika. Imenovan je još prije nekoliko mjeseci u finišu mandata prošlog saziva Sabora. Natječaj na kojem je izabran bio je popraćen nizom kontroverzija – od pitanja treba li Turudić proći sigurnosnu provjeru, je li kao bliski prijatelj Zdravka Mamića prava osoba za čelno mjesto DORH-a, do toga da je lagao saborskim zastupnicima te da se dopisivao s Josipom Pleslić ex Rimac, a iz poruka se može zaključiti i da joj je na neki način pogodovao. Osim toga, još se ne zna tko mu je propucao automobil, iako jedan od najčvršćih tragova vodi prema crnogorskim narkoklanovima.

Turudić je, unatoč svemu tome, izabran za glavnog državnog odvjetnika, a mandat mu počinje teći 27. svibnja. Pravosudni krugovi ovih dana nagađaju koji će mu biti prvi potezi – hoće li to biti raspisivanje natječaja za ravnatelja USKOK-a ili će pak krenuti u osvetnički pohod među aktualnim državnoodvjetničkim kadrovima. O toj mogućnosti također se već dosta raspravljalo u javnosti.

Sada nas izvori iz pravosuđa uvjeravaju da je pravac kojim će Turudić započeti svoju novu karijeru obračun s europskom tužiteljicom u Hrvatskoj Tamarom Laptoš, a pritom bi kolateralna žrtva mogao biti zamjenik glavne državne odvjetnice Dinko Cvitan. Do tog zaključka naši sugovornici dolaze zbog činjenice da su Cvitan i Laptoš pokrenuli postupak protiv Zdravka Mamića, a nisu na popis optuženika uvrstili Luku Modrića i Dejana Lovrena, ondašnje igrače Dinama koji su sudjelovali u izvlačenju novca.

Važan posao

Bliskost Turudića s Mamićem notorna je činjenica. Upravo zbog njihova prijateljstva suđenje Zdravku Mamiću i suoptuženima za izvlačenje novca iz Dinama prebačeno je u Osijek. Osječki sud Mamića je osudio na šest i pol godina zatvora, a sada mu u odsutnosti traje drugi proces. U međuvremenu su optužena i trojica osječkih sudaca koje je, tvrdi USKOK, Mamić neuspješno podmićivao. Iako je SOA zabilježila i kontakte Turudića s Mamićem netom nakon što je bivši šef Dinama bio optužen, zasad Turudiću nisu dokazane nikakve nezakonitosti u tom odnosu.
Kada dođe na čelo DORH-a, Ivan Turudić će, smatraju naši sugovornici, dobiti priliku da odradi važan posao za HDZ.

Osim Cvitana, koji je vodio DORH kada je Mamić uhićen i koji je zbog navodnih Mamićevih prijetnji godinama imao pojačano osobno osiguranje, za politički kontekst mnogo je važnija druga osoba koja bi se mogla naći na Turudićevu “nišanu” – Tamara Laptoš, europska tužiteljica iz Hrvatske, koja je u vrijeme otvaranja istrage protiv Mamića bila ravnateljica USKOK-a. Scenarij je sljedeći: Turudić će analizirati Mamićeve slučajeve i postaviti pitanje zašto u prvom procesu protiv njega za izvlačenje novca iz Dinama nisu optuženi Modrić i Lovren. Naime, upravo preko njihovih transfera, odnosno transfernih obeštećenja, iz Dinama su izvučeni milijuni.

Sasvim konkretno riječ je o gotovo 80 milijuna kuna, odnosno oko 10,7 milijuna eura koji su izvučeni preko Modrićeva transfera u Tottenham i Lovrenove prodaje u Olympique Lyon. Iako Modrića i Lovrena zbog optužbi za laganje tijekom suđenja Mamiću još čeka kazneni postupak, ono na što je Mamić cijelo vrijeme ukazivao jest pitanje – gdje je novac?

Sporan izračun

Naime, prema presudi, Modrić je od 66 milijuna kuna koje mu je Dinamo isplatio na osnovi lažnog aneksa ugovora o transfernom obeštećenju Mamiću proslijedio 52 milijuna kuna. Gdje je 14 milijuna kuna, pitao je više puta Mamić, no presuda na to nije dala odgovor. Tijekom žalbenog procesa Mamić je s tim argumentom ozbiljno napao Modrića. “Je li Luka Modrić, znajući da s Dinamom nije imao zaključen aneks po kojem bi mu pripao postotak transfernog obeštećenja, nezakonito raspolagao iznosom od 66 milijuna kuna što mu ih je klub isplatio”, pitao je dalje Mamić. Još je dodao: “Je li Modrić nezakonito zadržao za sebe onih 14 milijuna kuna?”

Sporan mu je bio i izračun iz presude koji se odnosio na podjelu transfernog obeštećenja za Dejana Lovrena. Sud je utvrdio kako u trenutku u kojem se pojavio Lovrenov aneks Dinamo više nije imao novca pa je podigao 4,4 milijuna eura kredita. Lovrenu je isplaćeno 25,9 milijuna kuna, te je plaćeno 5,4 milijuna kuna poreza. To iznosi, izračunao je Mamić, ukupno 31,3 milijuna kuna. Sud ipak zaključuje kako je Dinamo oštećen za cijeli iznos kredita, odnosno 35,8 milijuna kuna. Što je s razlikom, pitao se Mamić u žalbi. Na kraju mu je žalba odbijena, a presuda potvrđena, no bivši šef Dinama nije odustao od prozivanja DORH-a i USKOK-a zbog činjenice da nisu optužili ni Modrića ni Lovrena, a on je osuđen na šest i pol godina zatvora.

Sada bi, smatraju naši sugovornici, Turudić mogao krenuti na Cvitana i Tamaru Laptoš jer su oni, prema više pravnih mišljenja, odgovorni što su se Modrić i Lovren izvukli. Umjesto da se nađu na optuženičkoj klupi, Modrić i Lovren postali su svjedoci protiv Mamića.

Izgubio se u detaljima

Doduše, na kraju su i sami završili u kaznenom procesu jer su na glavnoj sudskoj raspravi odlučili lagati za svog bivše šefa. Svi se još sjećaju kako su se obojica vrpoljila u sudnici tvrdeći da nisu rekli nešto što su rekli, da se puno toga ne sjećaju, te da nešto nije bilo onako kako je bilo. Sudsko vijeće u presudi je navelo da su Modrić i Lovren prilagodili svoja svjedočenja Mamićevoj obrani. Njihove iskaze s glavne rasprave vijeće je ocijenilo neuvjerljivima i nelogičnima te ustvrdilo da ih smatra očigledno “sračunatim pogodovanjem obrani Zdravka Mamića”.

Tako je Modrić u sudnici tvrdio, za razliku od onoga što je izjavio u USKOK-u i što je bilo navedeno u optužnici, da mu je doista pripadalo pravo na podjelu transfernog obeštećenja na temelju aneksa ugovora o profesionalnom igranju. USKOK je tvrdio da je taj aneks antedatiran.

Zatim se Modrić dodatno izgubio u detaljima. Precizno je govorio kako je sporni aneks ugovora potpisao još kada je sklapao prvi profesionalni ugovor, a istodobno se nije mogao sjetiti nekih drugih aneksa ugovora koje je potpisivao u karijeri. Uvjeravao je i da je sporni aneks potpisao kada je odlazio iz Dinama u Tottenham, a to što se na njemu nalazio datum iz 2004. pokušao je objasniti činjenicom da je prema novom aneksu novac trebao biti uplaćen u Hrvatskoj, dok bi prema onom prvom otišao na njegov račun u inozemstvu.

Stegovni postupak

Onda se pak nije mogao sjetiti što je bilo s originalnim, prvim aneksom ugovora nakon što je potpisao drugi aneks, za koji će se tijekom suđenja utvrditi da je krivotvorina. Nije se mogao sjetiti ni bilo koje druge okolnosti zaključenja aneksa ugovora o podjeli transfernog obeštećenja uz drugi ugovor o profesionalnom igranju za NK Dinamo. Ipak, decidirano je tvrdio kako na prvom ispitivanju u USKOK-u nije rekao da je aneks potpisivao naknadno.

Na sličan način izvlačio se i Lovren. Obojicu čeka suđenje zbog laganja na sudu. Turudiću bi se već na početku u fokusu mogli naći Tamara Laptoš i Dinko Cvitan. Kao glavni državni odvjetnik mogao bi protiv njih inicirati kazneni postupak zbog zloporabe položaja i ovlasti jer su optužili samo Mamića, a ne i Modrića i Lovrena koji su također sudjelovali u izvlačenju novca iz Dinama.
Istodobno s kaznenim postupkom mogao bi protiv njih inicirati i stegovni postupak. Zloporaba državnoodvjetničke dužnosti jedno je od stegovnih djela za koje se taj postupak može voditi, a među kaznama su predviđeni ukor, novčane kazne te razrješenje.

Protiv Dinka Cvitana kao zamjenika u DORH-u takav postupak bilo bi moguće voditi kao što je nedavno vođen i stegovni postupak protiv bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića. Kao što je poznato, Jelenić je tijekom stegovnog postupka više puta bio udaljavan od dužnosti, no na kraju je oslobođen te i dalje radi. Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek odlučila ga je procesuirati zbog članstva u masonskoj udruzi.

Realna opcija

Po istoj špranci i Turudić bi mogao pokrenuti postupak protiv Cvitana jer je dopustio da se Modrić izvuče od optužbi za izvlačenje golemog iznosa iz Dinama. Naši sugovornici uvjereni su da bi Turudić na isti način mogao krenuti i na europsku tužiteljicu Tamaru Laptoš. U slučaju kada bi se Laptoš našla suočena s optužbama za zloporabu dužnosti, to bi moglo utjecati na njezinu daljnju sudbinu u Uredu europskog javnog tužitelja.

Poznato je da je Turudić početkom ove godine kritizirao rad tog ureda. “Nisam siguran da smo trebali osnovati Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), niz zemalja ga nema i funkcioniraju. Mislim da je situacija kod njih bolja. To je politička odluka i treba je poštovati. Oni se brinu o financijskim interesima EU-a. Mislim da se prenaglašava njihova moć”, rekao je Turudić u intervjuu za N1 televiziju. Inače, od 27 zemalja članica EU-a u njih je čak 22 osnovan Ured EPPO-a, a to su Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Litva, Latvija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska.

Poljska, Mađarska i Švedska, barem zasad, nisu mu se pridružile, a Danska i Irska su odlučile da neće biti dio zajedničke europske zone slobode, sigurnosti i pravosuđa (AFSJ). Međutim, surađuju u kaznenim postupcima preko nekih drugih mehanizama EU-a koji servisiraju informacijama i podacima EPPO, a Poljska i Švedska su najavile dodatno jačanje suradnje s EPPO-om. Mađarska i Danska su s europskim tužiteljstvom sklopile sporazum o suradnji i razmjeni informacija pa ipak nisu sasvim izvan sustava rada EPPO-a.

Turudić koji je, unatoč svim kontroverzijama, s jasnim ciljem dobio Plenkovićevo povjerenje, zasigurno će imati isturenu ulogu u pokušaju destabilizacije EPPO-a u Hrvatskoj, a atak na Tamaru Laptoš preko slučaja Mamić, zaključuju naši sugovornici, realna je opcija.