Foto: Guliver Images

Crni scenarij u Americi otvara Pandorinu kutiju: Cijeli svijet lako može zaploviti u kaos

Autor: Tomislav Fumić/7dnevno

Kako se približavaju američki izbori, sve se češće postavlja pitanje hoće li se i kako svijet promijeniti ako Donald Trump ponovno bude izabran za predsjednika. Teorija je bezbroj, mnoge su i na klimavim nogama, jer Trump je nepredvidljiv i ne mora značiti da će ono što sada govori odrediti njegov drugi mandat u Bijeloj kući, koji je sve izgledniji.

Sada republikanci zbijaju redove oko Trumpa pa je sto konzervativnih organizacija oslobođenih plaćanja poreza udružilo snage i formiralo politički stroj koji je težak dvije milijarde dolara. Ali, uvijek taj “ali”, detaljno razrađuju poslijeizborni program, što znači da neće novac samo tako dati i unaprijed će od Trumpa tražiti jamstva da neće ići u neizvjesne bitke koje bi mogle uzdrmati svijet, ali i samu Ameriku. 

Ostaje i najveći problem prije drugog mandata, koji može imati posljedice za cijeli svijet. Kako izgladiti sramni događaj na samom kraju prvog mandata Donalda Trumpa, kada je razularena rulja nahrupila na Capitol, očito potaknuta tadašnjim stavom i porukama predsjednika. Ako Trump abolira nasilnike i nastavi promovirati to ponašanje, to bi bio uvod u anarhiju koja bi se ubrzo proširila po cijelome svijetu. “Ja sam vaša pravda”, sada grmi Trump, što znači uvod u još veći kaos, a njegovi suradnici najavljuju ekstremnije planove i programe u odnosu na prvi mandat.

Foto: Guliver Image

Crni scenarij

“Raskid” Ustava za Trumpa ni dandanas nije sporan pa najavljuje da će koristiti Ministarstvo pravosuđa za kazneni progon svojih političkih protivnika. Prije svega bi se na udaru trebali naći članovi obitelji Joea Bidena, a možda i sam predsjednik. 

Javne prijetnje u Americi se čuju gotovo svakodnevno, a one mogu značiti udar na temeljne američke vrijednosti kada je riječ o demokraciji, vanjskoj politici i vladavini prava, što se može odraziti na još mnogo zemalja koje će slijediti Trumpovu doktrinu. Taj scenarij svakako je crn i zabrinjavajući jer bi otvorio Pandorinu kutiju i zlo koje bi izašlo nitko ne bi mogao vratiti. Ako Amerika odustane od demokracije, cijeli svijet će zaploviti u kaos.

Temelji za drugi Trumpov mandat već se postavljaju iako Donald Trump ima još dug i kompliciran put do Bijele kuće. Ali ne i opasnog protivnika pred sobom jer se Joe Biden pokazao kao slab, ako ne i najslabiji predsjednik kojeg je Amerika imala u posljednjih pedesetak godina. To mu je otvorilo i put da sniva još kontroverznije predsjednikovanje, koje bi moglo biti i opasnije. Tako planira imenovati “posebnog tužitelja” koji će pokrenuti istragu i progon protiv obitelji Biden, a Ministarstvo pravosuđa više ne bi moglo biti odvojeno od smjera Bijele kuće. 

Zašto Europa strahuje od mogućeg povratka Trumpa: Otkriveno što je rekao Ursuli




Deportacija milijuna

Slične namjere imao je Trump i na početku prvog mandata, kada je slao poruke da će zatvoriti Hillary Clinton, pa je pokušavao i preko Ministarstva pravosuđa realizirati svoj plan. Na listu za odstrel stavio je i bivšeg ravnatelja FBI-a Jamesa B. Comeya, kojeg je otpustio i to je stvarno dovelo do istraga, no one nisu rezultirale optužnicama. Trump je bio bijesan pa je nakon toga najurio i državnog odvjetnika Williama P. Barra, a sada sniva da će sve biti “pod kontrolom” i da hajke na političke protivnike mogu početi.

Donald Trump planira nastaviti, ali puno žešće, i ekstremnu imigrantsku akciju koja bi rezultirala zatvaranjem granica Amerike. Njegovi planovi neviđeni su u modernoj američkoj povijesti, a milijunima imigranata bez dokumenata bio bi zabranjen ulaz u Ameriku ili bi bili protjerani iz nje. Bez obzira na to što u Americi žive desetak godina i što su mnogi dobili djecu otkako su došli. Trump predviđa mnogo širu i jaču suradnju agenata, koje bi premjestio iz drugih agencija na novi posao hvatanja imigranata. U suradnji imigracijske i carinske službe provodile bi se racije s ciljem da se iz zemlje deportiraju milijuni ljudi.




Lov na imigrante bio bi sveobuhvatan, nitko se ne bi mogao skriti od specijalnih jedinica agenata koji bi provjeravali svaki detalj i ekspresno donosili rješenja o povratu imigranata. Trump planira uz pomoć vojske otvoriti mnoge vojne kampove, neku vrstu logora za držanje zatvorenika, svih onih koji uza se nemaju potrebne dokumente za boravak u Americi. Ni najmaštovitijem scenaristu američkih filmova to dosad nije palo na pamet. Usvojio bi se i zakon o javnom zdravstvu kako bi se onemogućili zahtjevi za azil ljudi koji dolaze na granicu. A vlada bi pokušala ukinuti državljanstvo za bebe rođene na američkom tlu čiji roditelji nemaju potrebne dokumente.

Photo/Evan Vucci, File)/Guliver image

Velika prijetnja

Slijedio bi i mnogo teži trgovinski rat, prije svega s Kinom, tako što bi Trump progurao zakon po kojem bi se oporezivala sva ili većina robe koja dolazi u SAD. Bez obzira na to što bi to pogodilo i američke tvrtke i građane koji kupuju stranu robu i izazvalo ogorčenje među američkim partnerima i saveznicima. Trgovinski rat s Kinom Trump je poveo još prije šest godina, ali ubuduće bi bio još žešći. Trgovinska razmjena Amerike i Kine prošle je godine dosegnula enormnu svotu od 758 milijardi dolara roba i usluga, a Trump planira donijeti nova pravila ograničenja kineskog vlasništva nad imovinom u Americi i zabraniti Amerikancima da ulažu u Kinu. Bio bi to prvi korak prema potpunoj zabrani uvoza kineskih proizvoda.

Sigurno je jedna od najvećih prijetnji najava mogućnosti da Amerika napusti NATO ili da barem sasvim drukčije regulira svoje članstvo u vojnom savezu. Bivši predsjednik u vojnom savezu ne vidi snagu, nego obratno, smatra da NATO koristi američki novac kako bi zaštitio saveznike koji su škrti da bi ulagali u obranu. Praktički to znači prvi, ali i najdrastičniji korak koji bi vodio do pogoršanja suradnje sa saveznicima, prije svega u Europi. Na Trumpovoj mrežnoj stranici na kojoj se detaljno navode njegove namjere jasno piše da će dovršiti započeto prema NATO-u, što bi značilo i kraj vojnog saveza ili u najboljem slučaju njegovu transformaciju koja bi ga na neki način mogla ostaviti na životu.

Trump u ovom trenutku u Europi nema pravog saveznika, osim marginalnog Viktora Orbana koji ga otvoreno podržava. Ili možda Aleksandra Vučića koji je nevažan. Emmanuel Macron prema Americi će se postaviti rezervirano, kao uostalom i većina francuskih predsjednika, njemački kancelar Olaf Scholz sigurno nije spreman na suradnju s Trumpom na ovakav način. 

Otkriven opasan plan kojim Trump planira zaustaviti rat u Ukrajini: ‘Bit će gotovo u jednom danu’

Nove snage

Preostaje možda talijanska premijerka koja bi mogla plivati negdje u sredini između europskih i američkih interesa, ali sve je to sada na dugom štapu. Naravno, tu su i “nove snage” u Europi koje bi mogle ojačati poslije europskih izbora, ali bi suradnja Europe s Washingtonom sigurno bila uzdrmana do granice pucanja. Što bi, naravno, otvorilo vrata Putinovim ambicijama da vrati moć iz propalog Sovjetskog Saveza, koliko god to sada nemoguće izgledalo.

Trump planira koristiti američku vojsku i za unutarnje stvari, kao na primjer za napade na kartele iz Meksika koji dilaju drogu na američkom tlu. Bilo je takvih ideja već i za vrijeme prvog mandata, a sada to misli realizirati do kraja. Rasporedio bi vojne trupe i unutar Sjedinjenih Država, bez obzira na to što je sada zabranjeno koristiti vojsku za domaće stvari. Na skupu u Iowi ove godine najavio je da će slati vojsku u gradove koje kontroliraju demokrati, poput New Yorka, Los Angelesa i San Francisca, koje naziva “brlozima zločina”. Ima toga još, radikalno i radikalnije, kao uvođenje smrtne kazne za krijumčare droge, a može posegnuti i za drugim mjerama na koje sada nitko i ne pomišlja.

“2016. još je, barem u vlastitom umu, smatrao da će ga svi voljeti. Zato je ‘isušiti močvaru’ bila više populistička, privlačnija poruka svim stranama jer su se svi na nekoj razini osjećali kao da je Washington slomljen, da nas je Washington ostavio iza sebe. Sada se vratite u 2024. i dobivamo mnogo mračniju verziju Donalda Trumpa. Ovo je kampanja za osvetu”, smatra demokratski strateg Kurt Bardell. “Prije osam godina Trump, koji je želio postati prvi predsjednik SAD-a bez prethodnog političkog ili vojnog iskustva, kandidirao se s čistom desetkom. Ako ništa drugo, postojala je sumnja da njegovo porijeklo triput oženjene njujorške slavne osobe implicira neku ideološku fluidnost i latentne liberalne instinkte.” 

Pokušaj krađe

“Ali, to se nije dogodilo. Redali su se događaji koji su zatekli i najveće pesimiste, a sada su zabrinuti i republikanci. Jedna nedavna anketa provedena u Americi pokazala je da je šest od deset umjerenih republikanaca zabrinuto što Ameriku i svijet očekuje ako Trump pobijedi. Osvajanjem vlasti, na primjer, čišćenjem profesionalnih birokrata, proširenjem Vrhovnog suda ili korištenjem Zakona o pobuni za raspoređivanje vojske protiv prosvjednika. Članovi stranke mogu ga čak podržati u tom osvajanju vlasti. 

S obzirom na to da je Republikanska stranka pod Trumpovim čarolijama postala personalistička, demokracija u SAD-u vjerojatno će patiti nakon drugog Trumpova mandata, smatra profesorica Erica Frantz sa Sveučilišta Michigan. Američki mediji puni su analiza što bi se moglo dogoditi ako Trump uspije. “Trijumf nekadašnjeg i moguće budućeg predsjednika – nevjerojatan povratak s obzirom na njegov pokušaj krađe izbora 2020. i gužvu kaznenih i građanskih suđenja koja prijete njegovoj slobodi i bogatstvu – postavlja jedne od najsudbonosnijih izbora u američkoj povijesti.

Njegov dokazani prezir prema demokratskim institucijama znači da se političke, pravne i ustavne ograde zemlje suočavaju s novim ozbiljnim ispitom od kandidata GOP-a koji bi mogao biti osuđeni prijestupnik do dana izbora i koji bi možda obnovljenu izvršnu vlast vidio kao alat za  sprečavanje savezne vlasti u kaznenim gonjenjima. A Trumpov povratak potrest će svijet koji se još oporavlja od njegova nepostojanog vodstva i sklonosti autokratima i poslati upozorenje Ukrajini, naciji koja se bori za svoj opstanak”, piše u analizi CNN-a. Američki analitičari tvrde da Trump nije izgubio vezu sa svojim pristašama ni kada je izgubio izbore. Oni i dalje oduševljeno nose majice na kojima piše “Make America Great Again”, iako je posve jasno da će Amerika gubiti snagu ako nasrne na najveću vrijednost koju ima, demokraciju.

Čeka se osveta

“Bivši potpredsjednik Mike Pence, koji je odbio pomoći u Trumpovu kršenju ustava 6. siječnja, brzo je shvatio da nema mjesta za rušenje demokracije. Guverner Floride Ron DeSantis imao je teoriju da je ono što su republikanski birači željeli nakon kaosa Trumpovih godina bila ista vrsta ekstremizma ‘Učinimo Ameriku ponovno velikom’ bez kaosa. Opet krivo. Trump ih je sve pobijedio. A sada se obračunava s Bidenom”, zaključuje CNN.

I Reuters spominje osvetu, trgovinske ratove, masovne deportacije kao Trumpov uvod u drugi mogući mandat. Bilo kako bilo, sve bismo to nekako osjetili na svojoj koži i mi u maloj i za svijet nevažnoj Hrvatskoj. Zaoštrile bi se prilike u regiji i krila bi dobili ekstremisti koji bi Trumpovu pobjedu vidjeli i kao vlastitu. Europa bi se našla u situaciji da svatko više gleda na sebe, a ne na opće interese, a to uvijek može biti opasno. Već sada je Hrvatska dovoljno podijeljena i nove podjele ugrozile bi stabilnost zemlje.

Europska unija, koja ima sve manju snagu i moć, teško bi se mogla nositi s Trumpovim ekshibicionizmom. U svakom slučaju, došla bi u pitanje daljnja pomoć Ukrajini, a bez toga bi rat ušao u posljednju fazu, što bi značilo da bi Putinu bila otvorena vrata prema Kijevu i dalje. Zelenski bi u tom slučaju bio prošlost, a s njim i mnogi koji su mu nesebično pomagali da se zaustavi ruski ratni stroj. John Bolton, bivši Trumpov suradnik, napominje da bi on mogao učiniti napopravljivu štetu u tom osvetničkom drugom mandatu, dok New York Times sugerira svojim čitateljima da ne razmišljaju o Trumpu jer on za tim žudi.

Amerika se klati  na rubu tiranije

The Economist nabraja planove koje naziva alarmantnima, a mnogi američki mediji naglašavaju da bi Kongres mogao postati preslab da se suprotstavi Trumpovim planovima. Pitanje je hoće li Trump vladati tako radikalno kao što najavljuje. Uostalom, davao je i velika obećanja kad se kandidirao 2016., ali mnoga nije ispunio, smatraju neki analitičari, ali to je samo nada koja se ne mora ispuniti. Svi se, međutim, slažu da vodi kampanju za Bijelu kuću kakva još nije viđena u Americi.

“Dao je desetke lažnih ili obmanjujućih izjava. Zagovarao je nasilje, sugerirajući da je vojni general koji se sukobio s njim zaslužio smrtnu kaznu i da bi kradljivce trebalo strijeljati. I on opisuje američku politiku apokaliptičnim terminima, nazivajući izbore 2024. ‘našom posljednjom bitkom’”, piše New York Times. “On ne iznosi politički program, njegova kampanja temelji se isključivo na raspirivanju podjela i napadima na naše institucije kako bi se obranio.”

U toj se atmosferi odigravaju jedni od nejneizvjesnijih izbora u vodećoj svjetskoj velesili koji će se odraziti na cijeli svijet. Mnogi stručnjaci za demokraciju jako su uzbuđeni, jer kada se u svijetu pojavljuju slični trendovi, sve to vodi do nove apokalipse. Kao, recimo, prije dva velika svjetska rata u prošlom stoljeću. “Trump je vrlo ogorčen čovjek za kojeg mislim da silno želi poduzeti akcije kakve najavljuje”, smatra Barbara Comstock, bivša visokopozicionirana republikanka iz Virginije. A “obični” Amerikanci poručuju: “Naša voljena nacija klati se na rubu tiranije.”

Trumpova slika s uhićenja odavno je postala dijelom političke satire

Trump se suočio s vjetrovima kao nijedan kandidat prije njega. Uključuju dva opoziva, 91 kaznenu prijavu, četiri kaznena suđenja, razornu neriješenu građansku presudu od 450 milijuna dolara i nasljeđe oštećeno kaotičnim vodstvom u pandemiji. Ali ništa od toga nije zaustavilo njegov skok prema nominaciji. Doista, njegovo manipuliranje optužnicama – uključujući i pokušaj krađe izbora 2020. – potaknulo je pristaše jer se proglasio progonjenim disidentom.

Predsjednici s jednim mandatom uglavnom su gotovi nakon što ih izbace iz Bijele kuće. Ali Trumpov skok do nominacije za GOP znači da ima priliku oponašati ultimativni povratak u američku politiku, pobjedu bivšeg predsjednika Grovera Clevelanda nad predsjednikom Benjaminom Harrisonom. Godine 1892. Cleveland je postao jedini vrhovni zapovjednik (dosad) koji je osvojio drugi mandat koji nije bio uzastopan.

Autor:Tomislav Fumić/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.