Procurili podaci o 1,2 milijuna vozača u Hrvatskoj: ‘Tu ima podataka koje MUP ne prikuplja’

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović oglasio se danas zbog incidenta u kojem su navodno procurili podaci 2.444.587 zapisa o vozilima 1.195.052 fizičkih osoba, koji sadrže njihova imena, adrese, OIB-e, JMBG-e, datume rođenja, registracije i ostale podatke o vozilima te njihovim policama osiguranja. Večernji list je u posjedu prijave koja je zbog tog slučaja podnesena Sigurnosno-obavještajnoj agenciji.

“Od četvrtka, kada je SOA obavijestila MUP o kaznenim djelima vezano za raspolaganje određenim podacima, policija je krenula s izvidima i oni se vode intenzivno. Vode se kao kriminalističko istraživanje i kroz Agenciju za obradu podataka. Ono što do sada nije potvrđeno jest da se radi o curenju podataka koji su na internetu dostupni”, rekao je Božinović te dodao:

“Radi se o setu podataka koji su dodatni uz ono što radi MUP. Tu ima podataka koje MUP ne prikuplja, što upućuje da je to djelo došlo u nekoj od institucija koja ima pravo koristiti podatke MUP-a. Ponavljam, bitno je da u javnom prostoru nema tih podataka. Ne možemo govoriti o klasičnom hakerskom napadu jer očito da to nije bio neovlašten pristup bazama.”

Istraga u tijeku

Iako se nagađa kako su procurili podaci gotovo 1,2 milijuna vozača, ministar Božinović nije otkrio o kojem broju korisnika je riječ. “To je na nekakvom mediju, pretpostavljamo USB sticku i zato se nije proširilo, a na policiji je da sazna tko sve ima pristup tim bazama podataka i da se nađe počinitelj. AZOP nadzire korištenje i zlouporabu podataka i uvjeren samo da ćemo u zajedničkom radu doći o odgovara”, zaključio je ministar unutarnjih poslova.

Iz SOA-e su  objasnili da podaci o vozilima i njihovim vlasnicima nisu hakirani, već da je “riječ o neovlaštenoj izradi i iznošenju kopija baze podataka od strane osoba koje su imale pristup navedenom informacijskom sustavu”, naveli su za N1.

Inače, Kaznenim su zakonom zapriječene različite kazne za odavanje tajnih podataka. Tako na zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina može biti osuđena osoba koja tajne podatke učini dostupnima neovlaštenoj osobi. Oni koji pribave tajne podatke s ciljem da ih neovlašteno upotrijebe ili učine dostupnima drugima mogu dobiti do tri godine zatvora, kao i u slučaju odavanja podataka iz nehaja, a kazna se povećava na 10 godina ako to učine iz koristoljublja.

No, kako su u podacima koji su procurili u javnost i police osiguranja, koje se mogu smatrati financijskim dokumentima, moguće je da će se krivcu suditi i za zlouporabu povlaštenih informacija, za što je zapriječena kazna do tri godine zatvora. Od šest mjeseci do pet godina mogu dobiti oni koji su imali pristup povjerljivim informacijama i oni koji su to učinili iz nehaja.