Arapi u Sarajevu i okolici kupili zemljišta veličine 2.150 nogometnih terena

Državljani arapskih zemalja su u Sarajevu kupili oko 15.3 milijuna kvadratnih metara nekretnina, piše Centar za istraživačko novinastvo. Osim zemjišta na svoja su poduzeća uknjižili oko 524 stana.

Centar za istraživačko novinarstvo je prikupio podatke o tome kako su stanovnici Bliskog istoka i sjeverne Afrike kupili u Sarajevu 15,3 milijuna kvadratnih metara zemljišnih parcela. Manji dio površine odnosi na 524 stana, a imovina je u proteklih sedam godina uknjižena na 160 firmi, a imovina je u proteklih sedam godina uknjižena na 160 firmi.

Domaći zakoni ne dozvoljavaju osobno posjedovanje nekretnina pa su u Bosni i Hercegovini osnivali firme preko kojih su ih kupovali. Površine koje su bile namijenjene za izgradnju ostale su puste, a sve više investitora odustaje od planiranih projekata, pokazuju podaci iz općina.

Trend kupovanja nekretnina je započeo 2012.godine, a četiri godine kasnije je promet nekretninama značajno pao. Trgovina nekretninama uglavnom odvijala preko domaćih posrednika.
Podaci iz pojedinih ugovora pokazuju da su neki posrednici kupovali nekretnine od bh. državljana pa ih prodavali kupcima sa Bliskog istoka, ostvarujući tako ekstra profite.
Istraživanje iz 2015. godine je pokazalo da od 691 ispitane firme koje su uglavnom od Arapa, 469 nije bilo na prijavljenim adresama. Istraživanje je pokazalo i da 158 vlasnika firmi nije imalo sređen boravišni status, dok njih 113 uopće nisu bili evidentirani da su ulazili u BiH.

“Imate vlasnike i investitore koji su se tu jednom pojavili ili se uopšte nisu pojavili”, kaže Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić , objašnjavajući da prema zakonu nisu ni dužni boraviti u BiH ukoliko su ovlastili druge da ih zastupaju.

No, u Službi tvrde da se veliki broj stranih državljana nakon kontrole pojavio u njihovim uredima i prijavio status. Međutim, istraživanje CIN-a pokazuje da inspekcijske službe u općinama i lokalni sudovi i dalje ne uspijevaju pronaći vlasnike pojedinih firmi na prijavljenim adresama kako bi im uručili rješenja ili pozive.