Screenshot/Youtube

Sve je više dokaza o naprednoj civilizaciji koju je prije 13 tisuća godina uništio udar kometa

Autor: Zlatko Govedić / 7Dnevno

Britanski pisac i novinar Graham Hancock (69) već desetljećima “diže prašinu” u znanstvenim krugovima promovirajući teorije o kometu koji je prije 13 tisuća godina uzrokovao pomicanje polova, premještanje Zemljine kore i uništenje davno izgubljene civilizacije. Stručnjaci ga ismijavaju navodeći da su njegove ideje pseudoznanstvene jer uključuju teorije o “promjenama planeta”, a temelje se na njegovim tumačenjima arheoloških otkrića, megalita, izmijenjenih stanja svijesti, drevnih mitova te na astrologiji.

No, godine 1995. postao je planetarno poznat objavivši knjigu “Otisci bogova” u kojoj navodi kako je prethodna civilizacija, o kojoj danas ne znamo ništa, raspolagala iznimno naprednim znanjima i spoznajama te da je bila preteča svim potonjim poznatim civilizacijama svijeta. Unatoč snažnim kritikama, knjiga je naišla na fantastičan odaziv čitatelja te je prodana u više od tri milijuna primjeraka. Zapravo, Hancock i poznati švicarski autor Erich von Däniken (84) dva su najpoznatija promicatelja ideje o davnoj naprednoj civilizaciji. “Kada kritizirate ustaljeni pogled arheologije na našu povijest koji nam se servira kroz medije i obrazovni sustav, neoprostiv je grijeh učiniti to uspješno. Kada kritizirate i nitko vas ne čuje, onda vas jednostavno ignoriraju. Mene nisu mogli ignorirati i time sam ih pogodio u živac”, rekao je svojedobno Hancock za britanske medije.

U sljedećim knjigama, kao što su “Čuvar postanka”, “Podzemlje” i “Čarobnjaci bogova” iznio je upozorenja da Zemlji uskoro prijeti sličan scenarij te da bi nov udar kometa mogao biti poguban za čovječanstvo.

Ledena kapa

Hancock navodi da su u posljednjih petnaestak godina neki znanstvenici podastrli apsolutno uvjerljive dokaze da je prije 12.800 godina niz fragmenata gigantskog kometa udario u sjevernoameričku ledenu kapu što je uzrokovalo globalnu poplavu i radikalne klimatske promjene. Potom se ista stvar dogodila prije 11.600 godina. Tada su fragmenti istoga kometa udarili u Tihi ocean, zbog čega se golemi oblak vodene pare uzdigao u gornji sloj atmosfere i tako uzrokovao veoma naglo globalno zatopljenje.

Hancock kao neoboriv dokaz navodi činjenicu da je period od 1200 godina, između ta dva udara, vrijeme globalne kataklizme bez premca. Tada je došlo do izumiranja brojnih životinjskih vrsta, prije svega velikih sisavaca poput mamuta i vunastog nosoroga. U oba je navrata došlo do golema porasta razine mora, što je dovelo do globalne kataklizme.

Nadalje, ovaj osebujni britanski autor posebno zanimljivim smatra arheološki lokalitet s divovskim megalitima koji se nalazi u jugoistočnoj Turskoj – Göbekli Tepe. “On mora biti anomalija jer je čak 7000 godina stariji od svih drugih svjetskih megalitskih lokaliteta, a ipak nam pokazuje napredne tehnike obrade i rezanja kamena, organizacije rada, planiranja, projektiranja lokaliteta i usklađivanja s astronomskim relacijama… To nije djelo skupine lovaca i sakupljača koji su se jednoga jutra probudili i odjednom dobili nadahnuće za podizanjem prve megalitske arhitekture na svijetu. Riječ je o prijenosu tehnologije i znanja koje su sa sobom donijeli preživjeli predstavnici izgubljene civilizacije, uključujući i umijeća gradnje golemih megalitskih struktura. Točno u isti trenutak kad i udar kometa, prije 11.600 godina, naglo se i neobjašnjivo pojavio ovaj sofisticirani megalitski lokalitet”, navodi Hancock.

Kinetička energija

Prapovijesni potop usjekao se u mitologije brojnih naroda. Grčki filozof Platon rekao je da je do priče o potapanju i razaranju napredne civilizacije Atlantide došao od svog prethodnika Solona, grčkog zakonodavca koji je bio posjetio Egipat, gdje su mu tamošnji svećenicu rekli da je Atlantida uništena i potopljena pošto je na sebe navukla srdžbu bogova, 9000 godina prije Solonova vremena. “Mi znamo da je Solon u Egiptu bio oko 600. g. pr. Kr., tako da oni zapravo govore o godini 9600. pr. Kr., tj. o trenutku prije 11.600 godina”, navodi Hancock.

Po njegovim riječima, najmanje su četiri fragmenta kometa pogodila sjevernoameričku ledenu kapu, no na tlu nisu ostavili goleme kratere jer su i sami bili u ledu koji se otopio od vreline nastale od kinetičke energije kometa. Naime, kada se objekt promjera jednog kilometra kreće brzinom od sto kilometara na sat, on ima nevjerojatnu količinu kinetičke energije i posjeduje razornu moć usporedivu s cijelim nuklearnim arsenalom na planetu. Uslijed takvih razornih događaja nastat će staklo jer toplina koja se oslobađa uvelike premašuje vrelište kvarca. Stvaraju se i tzv. nanodijamanti, “mikrosferule ugljika” koje su vidljive samo pod mikroskopom. Sve to nalazimo diljem svijeta u slojevima koji se podudaraju s vremenom otprije 12.800 godina. “U posljednjih se sto milijuna godina ista stvar dogodila još samo jednom, i to prije 65 milijuna godina kada je udar golema asteroida uništio dinosaure”, naglašava Britanac.

Prije udara

Posebno je intrigantan njegov opis drevne civilizacije i života na Zemlji prije udara kometa. Štoviše, njegovo tumačenje ne niječe znanstvena tumačenja o životu praljudi, nego ih samo nadopunjuje. Godine 2015. dao je velik intervju australskim medijima, u povodu objavljivanja knjige “Čarobnjaci bogova”. Tada je rekao: “Prije udara kometa, svijet je bio mnogo složeniji od onoga što nam predstavlja glavna struja povjesničara i arheologa. Nije to bio svijet na kojem su živjeli samo lovci-sakupljači, kako oni navode, nego svijet u kojem su oni koegzistirali s jednom daleko naprednijom civilizacijom. To i nije posebno neobično. Pa i danas je tako! Mi smo tehnološki vrlo napredna civilizacija. Njezin je sastavni dio zapadnjačka tehnologija i industrijsko-tehnološki kompleks koji se proširio svijetom. Međutim, na istom tom svijetu mi nismo sami. Dijelimo ga s narodima lovaca-sakupljača iz, primjerice, pustinje Kalahari, Južne Afrike ili porječja Amazone. Štoviše u Amazoniji postoje plemena do kojih još nitko nije došao i koji ni ne znaju da mi postojimo. Napredna tehnološka kultura jednostavno ne postoji u njihovu pogledu na svijet. Baš kao što danas svjedočimo koegzistenciji napredne tehnologije i zajednica lovaca-sakupljača, rekao bih da je isto bilo i u prošlosti te da je prije više od 13.000 godina, za vrijeme ledenog doba, na ovom planetu postojala daleko naprednija civilizacija nego što to priznaju povjesničari i arheolozi”.

U takvim tumačenjima Hancock nije sam. Naime, viši geolog s Indonežanskog instituta znanosti dr. Nata Wijaya Dani Hilman od 2011. radio je na lokalitetu 150 km udaljenom od grada Bandunga na otoku Javi. Lokalitet je otkriven 1914. kada su na većem brdu otkrivene magalitske strukture napravljene od blokova bazalta. Kada je brdo očišćeno od drveća, shvatili su da blokovi formiraju pet terasa. Vjeruje se da su služile za meditaciju i opuštanje pa su je mještani nazvali “Gunung padang”, tj. “Planina prosvjetljenja”. Procjenjuje se da su strukture stare oko četiri tisuće godina. No tek je tada uslijedilo šokantno otkriće – brdo nije prirodna formacija nego izgrađena piramida na nekoliko razina, visoka 90 metara. Štoviše, kada je Hilman bušio dublje ispod strukture, otkrio je da bazaltne strukture potječu iz još starijeg doba. Na dubini od oko 30 metara otkriveno je da je materijal star oko 22.000 godina, što bi trebalo da bude dokaz kako je prapovijesna ljudska civilizacija postojala i u vrijeme ledenog doba. “Sve što su nas naučili o podrijetlu civilizacija čini se pogrešnim. Stare priče o Atlantidi i drugim izgubljenim civilizacijama prapovijesti, ispostavile su se točnima”, rekao je Hilman.

Američki geolog James Kenneth sa Sveučilišta Santa Barbara u Kaliforniji, povezao je razdoblje Velike suše s udarom kometa u Zemlju. Međunarodni istraživački tim sa 21 sveučilišta i šest država identificirao je raspodjelu nanodijamanata izvanzemaljske prirode na 32 lokacije u 11 država, koja se prostire na više od 50 milijuna četvornih kilometara sjeverne Zemljine polutke.

“Identificirali smo tanak sloj preko tri kontinenta, posebice u Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi, koji sadrži bogat skup nanodijamanata koji mogu biti objašnjeni samo kozmičkim udarom. Također, pronašli smo YDB staklene i metalne materijale formirane na temperaturama koje prelaze 2200 °C, koje su također mogle nastati samo uslijed kozmičkog udara. Povratak toplije klime prije 11.600 godina uzrokovao je iznenadno topljenje ledenih polova, što je rezultiralo brzim porastom razine oceana”, navodi Kenneth i zaključuje: “Nije iznenađujuće da su mnoge vrste velikih životinja poput mamuta, izumrle tijekom baš tog perioda i naravno da je to moralo značajno utjecati na naše pretke, ne samo na one ‘primitivne’ lovce-sakupljače o kojima govore arheolozi nego i na napredne civilizacije koje su nestale s lica Zemlje uz dolazak Velike suše”.

Referentni okvir

Na koncu, Hancock smatra da se konvencionalno nastrojena akademska zajednica i mediji čvrsto drže jednog određenog pogleda na povijest.

“Uvijek je tako kada se na nekom području, u nekoj disciplini pojavljuju nova saznanja. Naši ugledni prethodnici pridonijeli su tom znanju i novi naraštaji očito poštuju njihov rad. Postupno se tako stvara referentni okvir, slika onoga kako bi to područje znanstvenog proučavanja trebalo da izgleda. U arheologiji ta slika koja je stvarana tijekom zadnjih sto godina rada prikazuje spor razvoj civilizacije. Po njoj su naši preci bili lovci-sakupljači i ništa se drugo značajno nije dogodilo do možda prije 8000 godina. Tada vidimo postupne pomake prema trajnom naseljavanju, a prije otprilike 5000 godina nalazimo prve velike gradove i prve velike megalitske građevine. Tako se poučava u školama, to prenose mediji. No sve to nije činjenica nego samo referentni okvir oblikovan tijekom sto godina arheoloških istraživanja. Kada se pojave nove činjenice koje se u taj okvir ne uklapaju, njima je teško prilagoditi se novim spoznajama pa je prvi korak koji čine njihova diskreditacija. Kada se javlja sve više dokaza koje postojeća paradigma ne zna objasniti, oni se naprosto odbacuju. To je nešto čemu danas svjedočimo na području povijesti i arheologije – javlja se sve više dokaza koje postojeći referentni okvir povijesti jednostavno ne zna objasniti”, zaključuje britanski autor.

Autor:Zlatko Govedić / 7Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.